U prvih devet mjeseci 2013. uvezli smo 737 tona jaja, što je u odnosu na isto razdoblje 2012., kada je uvezeno 325 tona, enorman skok.

Za cjelovitu prošlu godinu uvoz bi mogao iznositi oko 1000 tona, odnosno oko 15 milijuna komada, što u odnosu na domaću godišnju proizvodnju jaja, koja je u prosjeku između 600 i 700 milijuna komada, lani i nije predstavljalo veći problem. Međutim, "eksplozija" uvoza jaja dogodit će se tijekom 2014. i to posebice u drugom polugodištu i dalje. Pristupnim ugovorom potpisanim s Europskom unijom Hrvatska za svoje peradare i njihove nesilice nije izborila višegodišnje prijelazno razdoblje prilagodbe uzgojnih kaveza zahtjevnim standardima zadanim Europske komisije. EK je, naime, još 1999. odredila da proizvođači jaja do siječnja 2012. svakoj nesilici, bilo u kavezima ili podnom uzgoju, moraju osigurati prostor od najmanje 750 četvornih centimetara.

Hrvatski su farmeri stare kaveze na svojim farmama (nesukladne Direktivi 1999/74/EC) s novim jatima nesilica posljednji put smjeli napuniti 30. lipnja 2013. godine, a tako proizvedena jaja tržištu mogu ponuditi isključivo do 30. lipnja 2014. godine. Samo devet od 156 farmi registriranih za proizvodnju jaja, u kojima je oko 650 tisuća od 2,5 milijuna nesilica, investiralo je u europske kaveze i može nastaviti proizvodnju i plasman jaja. Ulaganja su skupa: po kljunu iznose oko 20 eura, a to je razlog što većina farmi nije uskladila svoje objekte.

"Hrvatsko tržište neće se, kao svojedobno europsko, suočiti s poskupljenjem jaja, već s drastičnim povećanjem uvoza, što je zlo za domaću proizvodnju. Nakon što se tržište otvori uvozu, gotovo je nemoguće ponovno okrenuti trendove u korist hrvatskih peradara", upozorava direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Peradarstvo, podsjeća, i proizvodnja mesa i jaja nikada nisu dobivali potpore od države. Poduzetnici su bili prepušteni sami sebi, a nisu dobili očekivanu logistiku ni kroz europska sredstva ponuđena kroz IPARD. Bilo je premalo natječaja, a i kada su oglašeni, zainteresirani poduzetnici nisu se mogli uklopiti u zadane okvire.

Zbog toga su i gotovi investicijski projekti za novi tip europskih farmi osječke tvrtke Žito i Piko Jastrebarsko, na kojima bi bilo smješteno 200 do 300 tisuća novih nesilica, ostali nerealizirani. Bobetić dvoji da je već kasno za neke nove inicijative.  S obzirom na izgrađene kapacitete europskih kaveza, domaća proizvodnja jaja od ljeta ove godine može zadovoljiti otprilike tek trećinu tržišne potražnje. Tako i u proizvodnji konzumnih jaja, u kojima smo sustavno ostvarivali tržišnu samodostatnost, postajemo ovisni o uvoznim lobijima.