Hrvatska je posljednjih godina poduzela značajne napore kako bi poboljšala protukorupcijski okvir, ali pritom više pozornosti stavlja na kažnjavanje nego na prevenciju, ocijenila je u ponedjeljak Europska komisija u svom izvješću o borbi protiv korupcije u svim zemljama članicama.

"Hrvatska je poduzela značajne napore posljednjih godina kako bi poboljšala svoju protukorupcijski okvir. Ipak, čini se da se veći naglasak stavlja na kažnjavanje korupcije nego na prevenciju", kaže se u zaključcima za Hrvatsku.

Komisija sugerira Hrvatskoj da uspostavi kodeks ponašanja za izabrane dužnosnike na središnjoj i lokalnoj razini s odgovarajućim instrumentima odgovornosti, da temeljito kontrolira izjave o imovinskom stanju i sukob interesa javnih dužnosnika te da uspostavi efikasan mehanizam za prevenciju korupcije u poduzećima kojima je država vlasnik ili koje države kontrolira.

Komisija također predlaže Hrvatskoj da provede strategiju za prevenciju korupcije u javnoj nabavi, uključujući i zdravstveni sektor, te da osigura zaštitne mehanizme za zviždače koji prijavljuju korupciju.

Ovo je prvi put da Komisija daje pregled stanja u vezi s korupcijom i borbom protiv nje u svim zemljama članicama, ali tu nema nikakvih usporedbi među članicama.

"Svrha ovoga izvješća nije da kažemo koja je zemlja korumpiranija od druge. Ne namjeravamo rangirati zemlje po uspješnosti borbe protiv korupcije", rekla je povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem predstavljajući izvješće.

Dodala je da su države članice općenito puno učinile u borbi protiv korupcije, ali to još nije dovoljno, rezultati nisu zadovoljavajući, posebice u području javnih nabava i financiranja političkih stranaka.

"Korupcija narušava povjerenje građana u demokratske institucije i vladavinu prava, šteti europskom gospodarstvu i države zbog toga gube prijeko potrebne prihode od poreza", izjavila je povjerenica Malmstroem.

Intervju

Etika i odgovornost moraju ostati u ljudskim rukama

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Komisija navodi da europskog gospodarstvo zbog korupcije godišnje gubi oko 120 milijardi, što je godišnji proračun EU-a te da nijedna zemlja nije pošteđena korupcije, iako stupanja korumpiranosti znatno varira od zemlje od zemlje.

U izvješću se kao pozitivni primjeri iz Hrvatske navodi USKOK i elektronska baza podataka o javnim ugovorima. Na web portalu koji je pokrenula nevladiina organizacija u ožujku 2013., a koji je financiran iz europskih sredstava mogu se naći informacije o provedbi postupaka javne nabave te podaci o imovini dužnosnika, navodi Komisija.

Komisija ističe da je USKOK postigao rezultate u proaktivnim istragama i progonima u slučajevima visokopozicioniranih izabranih dužnosnika.

Komisija navodi da USKOK i PNUSKOK uspješno uspješno provode istrage o prijavljenim slučajevima korupcije na visokim položajima, ali na razini pravosuđa za kaznena djela povezana s korupcijom često se izriču blage ili čak uvjetne kazne te se tako stječe dojam nekažnjavanja počinitelja.

U izvješću se kaže da se hrvatsko društvo suočava s posebno teškim izazovima u vezi s organiziranim kriminalom.

"U tom kontekstu korupcija služi kao pomoćno sredstvo (npr. puštanje tereta preko granica bez pregleda ili pranje nezakonito stečenog novca ulaganjem u nekretnine). Prema procjenama iz nedavne studije udio sive ekonomije u hrvatskom BDP -u u 2012. je dosegnuo 29,5 posto.

Zajedno s analizom situacije za svaku zemlju članicu, Komisija je objavila i dva izvješća o istraživanju javnog mišljenja o korupciji.

Više od tri četvrtine, 76 posto Europljana smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovim zemljama, a u Hrvatskoj je taj postotak 94 posto.

Po percepciji korupcije od Hrvatske lošije prolaze Grčka, gdje 99 posto anketiranih misli da je kod njih korupcija široko rasprostranjena, Italija 97 posto, Španjolska i Češka 95 posto.

Četiri posto Europljana i šest posto Hrvata prijavilo je da se od njih tražilo ili očekivalo plaćanje mita tijekom prošle godine, a 81 posto poduzeća u Hrvatskoj vjeruje da je privilegiranje i korupcija narušavaju poslovnu konkuretnost u zemlji.

U Hrvatskoj 55 posto ispitanika smatra da korupcija utječe na njihov svakodnevni život, a prosjek u EU-u je 26 posto. U istom istraživanju 89 posto ispitanika kaže da su podmićivanje i veze često najlakši način dobivanja određenih javnih usluga u Hrvatskoj, dok je prosjek za EU 73 posto.