Ni jedno fiskalno pravilo ne može nam pomoći u trenutku kad je proračunski deficit došao na 18 milijardi kuna, ocijenila je saborska oporba raspravaljajući o izmjenama Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Tim se izmjenama, zbog recesije, korigira važeće fiskalno pravilo da se rashodovna strana proračuna mora godišnje umanjiti za jedan postotni bod BDP-a. Vlada treba srednjoročnim programima osigurati minimalno umanjenje od 0,5 posto strukturnog deficita godišnje, dok deficit državnog proračuna ne padne ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.

Bit je fiskalnog pravila da se poštuje, kaže Martina Dalić (HDZ).

Da je, navodi, lani poštovano važeće pravilo, onda deficit ne bi bio 5, 5 posto niti bi prilagodba koju traži Europska komisija bila tako oštra. "Umjesto smanjivanja udjela rashoda u BDP-u njihov je udio lani povećan za 1, 7 posto BDP-a, a deficit za dva posto", izjavila je Dalić.

Marin Jurjević (SDP) to potvrđuje, no ne slaže se s HDZ-ovom tvrdnjom da je za to kriva nesposobna (aktualna) Vlada. Bivša je, kaže ostavila 2, 8 milijardi kuna neplaćenih rashoda, aktualna je platila stare dugove i kamate i to je razlog deficita.

Vi ste stariji gospodin, iskusan političar i nema potrebe odgovarati vam, uzvratila mu je Dalić i zaradila 'ukor' predsjedavajuće Dragice Zgrebec. Nije u redu diskvalificirati nekoga po dobi, rekla je Zgrebec.

I Nadica Jelaš (SDP) tumači da se postojeće pravilo nije moglo ispoštovati zbog niza reformi koje koštaju. U javni su dug, kaže, preuzeti dugovi škverova, po prvi put imali smo obveze uplate u EU, najveći generator deficita bile su kamate na javni dug.

U recesiji, daljnje inzistiranje na primjeni važećeg fiskalnog pravila bilo bi "dolijevanje ulja na vatru", odnosno ugrožavali bi se izgledi za gospodarski rast, ustvrdila je Jelaš.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Petogodišnja recesija, preuzimanje dugova u brodogradnji, jednokratne uplate u EU proračun, neki su od uzroka koje je Europska komisija navela u svojoj ocjeni uzroka povećanja deficita, rekao je zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Za prošlu godinu jednokratne su uplate iznosile 1,8 milijardi kuna, a za ovu će to biti oko 3, 6 milijardi, precizirao je Lalovac.

Lalovčevo objašnjenje deficita nije zadovoljilo Gorana Marića (HDZ). Kazali ste da je glavni razlog dugogodišnja recesija, što podsjeća na objašnjenje da je 'kolnik mokar, jer pada kiša, ali na kišu vi ne možete utjecati", ustvrdio je Marić.

Od zakona je važnija odgovornost, kaže Krešimir Bubalo (HDSSB) i pita jesu li ikada ministri ili lokalni čelnici kažnjeni za nepoštivanje zakona. Bubalo tvrdi da se u Hrvatskoj troši više nego se stvara, Vladu proziva da svoju proračunsku stavku diže za 22 posto i time šalje poruku da neće štedjeti na sebi, nego na drugima.

Kad se štedi, uvijek se kreće od sebe, izričit je Bubalo.

Laburist Branko Vukšić upozorava da nisu provedene reforme, da se o njima počelo pričati tek u drugog polovici Vladina mandata.

Lalovac navodi preporuku Europske komisije da nominalni deficit ove godine iznosi oko 4, 6 posto, u idućoj 3,5 posto, odnosno 2, 7 posto u 2016. godini. Ukoliko se ostvari fiskalna konsolidacija od nekih sedam milijardi kuna to će utjecati na gospodarski rast, rekao je Lalovac.