– Istraživanja slovenskog podmorja sjeverno od Pirana pokazala su da se u njemu kriju određene količine metana, ali je pronalaženje nafte manje vjerojatno, no komercijalno zanimljivo moglo bi biti korištenje podzemnih izvora termalne vode koja na većim dubinama ima temperaturu od preko 60 stupnjeva celzijusa, piše u utorak ljubljansko "Delo".

Budući da su hrvatski istraživači spominjali da se mnogo nafte i plina nalazi između Istre i rijeke Po u Italiji, zanimljivo je što je otkrila ekspedicija talijanskog istraživačkog broda OGS Explora, koja je slovensko i talijansko podmorje u području sjevernog Jadrana istraživala od prošle godine, a nedavno su postali dostupni i prvi podaci, navodi list.

"Na precizniju obradu seizmičkih profila još čekamo, ali smo ih lani pregledavali u nacionalnom institutu za oceanografiju i eksperimentalnu fiziku u Trstu", rekao je za "Delo" jedan od sudionika istraživanja, profesor geologije na Prirodoslovno-tehničkom fakultetu u Ljubljani Marko Vrabec.

Prvi rezultati refleksijskog seizmičkog istraživanja na osnovi lanjske ekspedicije govore da u slovenskom podmorju postoje površinski fluidi, plin i i termalna voda, a možda i nafta, iako ne u eksploatacijski zanimljivim količinama, rekao je Vrabec.

"No, poznato je da se na širem području Tršćanskog zaljeva, odnosno sjevernog Jadrana, nalazi više izvora termalne tople vode, pa i plina metana", rekao je Vrabec.

Plin bi trebala dodatno uzorkovati kako bi se vidjelo imali ga u komercijalnim količinama, ali je zanimljivo i korištenje termalne vode jer Talijani u blizini imaju bušotine termalne vode i do 3000 metara dubine", dodao je Vrabec. No, po njegovim riječima, jasno je kako prostor sjevernog Jadrana ipak nije onako bogat plinom i naftom, kako to novija istraživanja pripisuju prostoru južnije od Piranskog zaljeva.

Slovenski stručnjaci ocjenjuju međutim da bi komercijalno isplativa mogla biti nalazišta termalne vode budući da je takvih termalnih izvora samo na potezu između Izole i Debelog Rtiča desetak, a na većim dubinama ta voda ima temperaturu od preko 60 stupnjeva celzijusa.

Kako je izjavio Slavko Mezek, koji je u slovenskoj vladi zadužen za područje regionalnih razvojnih programa, mogućnost komercijalnog korištenja geotermalne energije mogla bi biti uključena u razvojne planove slovenskog priobalja do 2020. godine.

Kad povijest postane pametna

Šibenik napravio iskorak: Tvrđave postaju “pametni” ekosustavi

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard