Bosna i Hercegovina ima značajne skijaške kapacitete, još iz doba Zimskih olimpijskih igara 1984., no ove godine će oni biti vrlo slabo iskorišteni. Razlog za to je toplo vrijeme bez snijega.

Tipični primjer je olimpijska Jahorina na kojoj se proteklih godina bilo minimalno 100 skijaških dana, a sada, kako navode sa samog skijališta, bit će sretni ako bude i polovica toga. Zorica Jovanović, direktorica prodaje i marketinga Olimpijskog centra Jahorina, kazala je za agenciju Fena da je zbog nedostatka snijega na ovoj planini samo u siječnju otkazano 2000 noćenja u njihovom najznačajnijem smještajnom kapaciteteu, hotelu Bistrica.

"Prošle sezone smo u razdoblju 11. prosinca do 20. siječnja imali 40 skijaških dana, a ove sezone tek 15 njih, i to samo na dijelu skijališta", navodi Jovanović. Jahorina ima trenutno oko 25 kilometara staza, a plan je da se do sljedeće sezone to poveća za još 15 kilometara, na 40. Slična je situacija, poput Jahorine koja se nalazi u srpskom entitetu, i na "federalnim" Igmanu te Bjelašnici gdje uopće nema snijega, pada kiša, a temperatura je u plusu pa nema mogućnosti niti da se proizvede umjetni snijeg. 

Pretoplo vrijeme
"Olimpijski centar Bjelašnica-Igman je prošlu sezonu radio svaki dan bez prestanka, a sada, ako izuzmemo 10-ak dana slabog skijanja na umjetnom snijegu, gotovo i nismo radili. Lani smo imali 10-15 tisuća posjetilaca preko vikenda, a nekoliko tisuća njih tijekom radnog tjedna", požalila se Muamera Šehić, glasnogovornica Kantonalnog javnog-komunalnog poduzeća ZOI 1984 koje upravlja Igmanom i Bjelašnicom. Neuobičajeno visoke temperature ugrozile su skijašku sezonu u čitavoj regiji, a to je uvelike bilo vidljivo u Zagrebu gdje je otkazana utrka svjetskog FIS kupa Snježna kraljica, a što je vrhunac skijaške sezone u Hrvatskoj. Metereolozi najavljuju da bi zahlađenje moglo doći krajem ovog tjedna, a da li će biti praćeno i snijegom, to ostaje za vidjeti. Također se nitko ne usudi prognozirati koliko će najavljeno zahlađenje potrajati. 

Alpska skijališta
Stoga su u nešto boljoj situaciji samo alpska skijališta u Sloveniji u kojoj je otvoreno pola od 23 registrirana skijališta. Staze koje se nalazi na višim nadmorskim visinama u Julijskim Alpama imaju prirodni snijeg, a ostala se snalaze s umjetnim. Tako na Bovecu ima 200 centimetara snijega, a Vogel i Krvavec se mogu pohvaliti sa 100-injak. No, skijaši mogu uživati i na Rogli gdje su uspjeli proizvesti oko pola metra umjetnog snijega, a duplo manje imaju Pohorje i Kranjska Gora. Sustavi za umjetno zasnježenje su se pokazali kao dobra investicija i u Srbiji gdje su na Kopaoniku uspjeli napraviti 30-ak centimetara snijega na kojem je proteklih dana za vrijeme pravoslavnih božićnih i novogodišnjih praznika, koji su dva tjedna nakon katoličkog Božića, uživalo 10-ak tisuća gostiju. Kako je za Tanjug kazao Dejan Ljevnaić, generalni direktor javnog poduzeća Skijališta Srbije, koje upravlja Kopaonikom, ove godine se bilježi 30 posto više turista nego lani.

"Sezona na Kopaoniku je odlično počela i u toku jednog dana na stazama skija više od 5000 rekreativaca. Tome u prilog govori podatak i o 30 posto više prodanih ski karata", navodi Ljevnaić. Na Kopaoniku bordere i skijaše trenutno prevozi 13 žičara i ski liftova, na 13 staza, a od ove sezone, pored skijanja, novi adrenalinski sadržaji na Kopaoniku su i bob na tračnicama, tubing i zip line (sanjakanje na zračnicama, madracima i sl.). Zbog velikog interesa morali su produžiti radno vrijeme za pola sata pa su sada staze otvorene od 8.30 do 16 sati. Kako su u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, tijekom siječnja bili školski praznici, na tamošnjim skijalištima se gotovo i nije moglo pronaći slobodno mjesto u hotelima. S obzirom da je Srbija relativno daleko od skijaških centara u Sloveniji, Austriji i Italiji, mnoge su srpske obitelji zimski odmor provele upravo na domaćim destinacijama.

Investicija koja se isplati

Nova žičara na Jahorini

Usprkos podbačaju ovogodišnje skijaške sezone u susjednj Bosni i Hercegovini, tamošnje najznačajnije skijalilšte Jahorina dobit će novu žičaru. Kako je najavio Veljko Golijanin, direktor tvrtke Majneks koja je investitor i izvođač radova, projekt teče prema planu. Nove gondole bi se trebale ugraditi kroz nekolko mjeseci kada završe svi građevinski radovi. Žičara će se sastojati od 40 stupova. Jedna kabina moći će prevoziti osam putnika, a tijekom jednog sata moći će se prevesti 2000 ljudi. Tako će Jahorina dobiti veći turistički potencijal.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’