U 2013. svjetsko gospodarstvo zaglavilo je negdje između nade i nesigurnosti.

Iako je oporavak dobio na zamahu, osobito u nekim naprednim gospodarstvima, svjetsko gospodarstvo još uvijek nije u punom pogonu, a ni u sljedećoj godini vjerojatno neće smoći dostatnu snagu za ispunjenje punog potencijala. Prema najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, svjetski BDP u 2014. iznosit će 3,6 posto, što je sasvim pristojna brojka, no to je još uvijek daleko od potencijala rasta koji se kreće oko 4 posto. Drugim riječima, na globalnoj razini ipak bi se mogao otvoriti značajan broj novih radnih mjesta bez posljedice stvaranja daljnjih inflacijskih pritisaka. 

Posljedice krize
To znači da će članice MMF-a, bile one razvijene zemlje, tržišta u usponu ili države u razvoju, imati pune ruke posla. Naime, snažan i trajan oporavak u svim zemljama i svim narodima od političara zahtijeva mukotrpan rad na svakom planu: fiskalnom, strukturalnom i financijskom. Istodobno međunarodna zajednica mora snažnije ustrajati na jačanju suradnje putem institucija kao što su G20, MMF i slične jer ćemo samo kroz suradnju uspjeti premostiti i dalje prisutne posljedice globalne krize.

Neupitno je da smo u posljednjih pet godina uspjeli izbjeći najgori scenarij (Drugu veliku depresiju) zahvaljujući nastojanjima globalnih političara i ekonomista, naročito odlučnosti središnjih banaka da održe kamatne stope niskima te na taj način pruže potporu financijskom sustavu, uz fiskalni poticaj u nekim državama. No došlo je vrijeme za korak naprijed, za iskorištavanje prostora stvorenog neuobičajenim monetarnim mjerama kao mjesta na kojemu se mogu provesti strukturalne reforme koje će pokrenuti rast i otvoriti nova radna mjesta. Ono što se trenutno odvija u naprednim gospodarstvima od ključne je važnosti za izglede cijelog svijeta, no usprkos boljim rezultatima u posljednje vrijeme, rizik stagnacije i deflacije još uvijek je i te kako prisutna prijetnja. Središnje banke trebale bi ponovno usvojiti i provoditi tradicionalnije monetarne mjere tek kad se snažan rast čvrsto ukorijeni.SAD su već dugo glavni pokretač svjetskog gospodarstva, a privatna potražnja u toj zemlji konačno je vratila svoj stari žar. Međutim, pred tom državom mnogo je važnih izazova. Od ključne je važnosti da političari na vlasti doista provedu mjere iz najnovijeg proračunskog sporazuma te da stanu na kraj političkim natezanjima vezanima uz fiskalnu budućnost zemlje.

Više sigurnosti glede smjera kojim će gospodarstvo krenuti vratilo bi rast na višu razinu, što bi se povoljno odrazilo na cijelo svjetsko gospodarstvo.U Japanu je oporavak potaknuo spoj agresivnih monetarnih i fiskalnih mjera poznatih pod nazivom "Abenomika", što je vrlo važan korak. Naime, sada je izazov kako se složiti oko srednjoročne fiskalne prilagodbe i provođenja strukturalnih reformi poput deregulacije proizvodnog i uslužnog sektora te mjera za povećanje udjela žena u radnoj snazi, reformi koje su potrebne za uspostavu čvrstih temelja rasta i konačnog rješavanja problema deflacije.

Usporeni zamah
Europa se također nalazi na važnom raskrižju. Eurozona napokon pokazuje znake oporavka, ali rast je nejednak i neuravnotežen. Iako je nekim zemljama krenulo, potražnja je u većini i dalje slaba, a stopa nezaposlenosti u perifernim članicama tvrdoglavo je visoka, osobito među mladima. Područje na kojemu u Europi vlada velika nesigurnost tiče se otpornosti bankarskog sustava. Nadolazeći stres-testovi i revizija kvalitete kapitala mogli bi doprinijeti vraćanju povjerenja i poboljšanju financijske regulacije, no samo budu li dobro provedeni. Europa bi također morala potaknuti potražnju, ojačati financijsku i fiskalnu arhitekturu te početi provoditi strukturalne reforme koje bi zajamčile održivi rast i otvaranje novih radnih mjesta.U posljednjih nekoliko godina tržišta u usponu bila su na samom čelu gospodarskog oporavka; zajedno s državama u usponu, ona čine tri četvrtine globalnog rasta BDP-a.

No zamah tih privreda u 2013. je usporio zbog nesigurnosti glede normalizacije monetarne politike u SAD-u koja se pojavila istovremeno sa sumnjama u održivost puta rasta.Iako su najgori strahovi nestali, gospodarstva u usponu suočena su s novim izazovima. U borbi protiv slabe potražnje, vlade moraju biti na oprezu upadanja u stupicu financijskog pretjerivanja, osobito u obliku prenapuhavanja tržišta kapitala i povećanja dugovanja. Također bi se trebala usredotočiti na jačanje financijske regulative s ciljem održavanja kreditnog ciklusa pod kontrolom i uspješnijeg upravljanja protokom kapitala te na ponovno stvaranje fiskalnog manevarskog prostora.Zemlje s niskim prihodima u posljednjih su pet godina također bile svijetla točka svjetske privrede. Pokazale su se iznimno otpornima na krizu, a mnoge od njih, naročito neke afričke zemlje čiji je godišnji izvoz u 2013. porastao za oko 5 posto, uživaju u plodovima snažnog rasta. Sada je pravi trenutak za napredak na tim temeljima, prvenstveno jačanjem sposobnosti tih država da povise dohodak. S obzirom da potražnja s tržišta u usponu slabi, zemlje s niskim dohotkom trebale bi pojačati obranu od ozbiljnog silaznog trenda te nastaviti s mjerama potrošnje na ključne socijalne programe i infrastrukturne projekte.

Naslijeđeni dug
Bliskoistočne zemlje u tranziciji suočene su s dodatnim izazovima u obliku društvene nestabilnosti i političke nesigurnosti. Navedene probleme trebale bi riješiti polaganjem temelja za dinamično i transparentno gospodarstvo, promicanjem uključivog rasta i osiguravanjem trajne potpore međunarodne zajednice.Premda se izazovi razlikuju od regije do regije, od zemlje do zemlje, postoje i mnogi zajednički problemi koji će se u godinama pred nama morati riješiti. Preveliki broj zemalja pati od problema naslijeđenog visokog privatnog i javnog duga, fiskalne i monetarne neravnoteže te modela rasta koji nisu sposobni otvoriti dovoljan broj novih radnih mjesta. Usto međunarodna zajednica mora dovršiti regulacijske reforme potrebne za stvaranje sigurnijeg financijskog sustava koji će bolje zadovoljavati potrebe stvarnog gospodarstva.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

© Project Syndicate, 2013.