Preksinoćnji sastanak ministara financija Europske unije koji su nakon dugog vijećanja postigli načelni dogovor o takozvanom drugom stupu bankovne unije (prvi je vezan uz jedinstveni nadzor banaka) europski su lideri mahom okarakterizirali povijesnim. Jako važnim smatraju ga i domaći stručnjaci, iako se on nas zasad izravno ne tiče.

“Vezano uz pitanje bankovne unije, na nas će se i prije ulaska u nju odnositi prije svega direktiva o preustroju i oporavku banaka (tzv. Directive BRRD), odnosno s tim povezana pravila i procedure”, objašnjava Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Drugim stupom bankovne unije trebalo bi se spriječiti ponavljanje financijske krize, što je u slučaju nekih zemalja eurozone izazvalo i velike fiskalne terete i duboku ekonomsku krizu. No, atribut povijesnog prije svega se odnosi na to da bi jedno od glavnih uporišta jedinstvenog mehanizma za sanaciju i(li) likvidaciju banaka u poteškoćama, kao okosnice drugog stupa bankovne unije, bilo u tome da se banke u budućnosti ne bi spašavale sredstvima poreznih obveznika. Ceh pogrešnih odluka u budućnosti bi trebali plaćali najprije vlasnici, potom vjerovnici po osnovi obveznica tih banaka, a u svrhu saniranja bi s početkom 2016. postupno trebao početi funkcionirati i institut fonda za sanaciju banaka. Članice bankovne unije takve bi fondove, sukladno direktivi, trebale osnovati ex ante fondove za sanaciju banaka (neovisno o fondovima osiguranja depozita) koje će puniti same banke.

Postupni početak funkcioniranja fond(ov)a predviđa se od 2016. godine, a prema naznakama s prekjučerašnjeg političkog dogovora, objedinjenje i potpuna operativnost fonda za sanaciju predviđa se i deset godina poslije, tj. tek 2026.  Damir Odak, viceguverner Hrvatske narodne banke, drži da su interpretacije spomenutog dogovora čelnika EU u ovom trenutku jednostavno preuranjene. Isto smatra i Zoran Bohaček, čelni čovjek Hrvatske udruge banaka, ističući kako su dogovorene tek pregovaračke pozicije s Europskim parlamentom, no HUB, kao i Europska federacija banaka razvoj bankovne unije pozdravlja. Imajući u vidu plan postupne operacionalizacije fonda za sanaciju, cijela je ta priča na dosta dugom štapu. Odak ističe kako se bankovna unija, koja počiva na tri stupa (treći je vezan uz sustav osiguranja depozita), “nas zapravo ne tiče osobito sve dok nismo u njoj”. A hoće li Hrvatska u bankovnu uniju ući i prije uvođenja eura, odnosno ulaska u Europsku monetarnu uniju, ovisi o provedbenim aktima koji tek trebaju uslijediti i u slučaju drugoga i trećega stupa, kad će se pokazati kakve nam obveze i benefite donosi bankovna unija, ističe Odak.

Boris Vujčić kaže kako je ovo samo jedan kamen u daleko većoj i složenijoj konstrukciji, koja će nam postati privlačnija kako će se s vremenom kompletirati. “Dogovaranje cjelokupnog sustava bankovne unije je na pola puta, ali takav bi objedinjeni nadzor omogućio zajedničke mjere osiguranja od daljnjeg širenja šokova u bankovnom sustavu, a u konačnici bi smanjio i socijalne troškove  financijskih kriza, zaključuje Vujčić.