Čelnici Europske unije okupit će se u četvrtak i petak na samitu u Bruxellesu kako bi pripremili obrise rješenja po kojima bi zemlje članice sklapale ugovorne aranžmane s europskim institucijama o provedbi reformi za poticanje rasta i stvaranja radnih mjesta, a u zamjenu bi dobile financijsku potporu.

Prema nacrtu zaključaka za summit, rješenje o ugovornom obvezivanju na reforme u zamjenu za novac namijenjeno je za članice eurozone, ali je otvoreno za svih 28 članica, dakle i za Hrvatsku.

Čelnici zemalja članica trebali bi u svojim zaključcima zadužiti predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya da za summit u lipnju 2014. godine pripreme detaljan prijedlog o tome kako bi sustav ugovornih aranžmana funkcionira i odakle bi dolazio novac kao potpora za reforme.

U nacrtu zaključaka se navodi da bi sustav ugovornih aražmana bio uključen u Europski semestar, da bi obvezivao zemlje članice eurozone, osim onih koje se nalaze u postupku premjernih makroekonomskih neravnoteža ili koje su u programu financijske pomoći eurozone i da bi bio otvoren za sve zemlje članice.

Sustav bi uključivao mehanizme solidarnosti koji bi pružali prikladnu potporu zemljama članicima koje sklope ugovorni aranžman, to jest pomoć za investicije koje bi poticale rast i stvaranje radnih mjesta. Taj sustav ne bi uključivao financijske obveze zemalja koje ne sudjeluju u njemu i ne bi bio povezan s višegodišnjim europskim proračunom.

Zemlje članice same bi pripremale reforme koje bi bile uključene u ugovor, koji bi sadržavao i rokove za implementaciju. Pitanje kako će se financirati mehanizmi solidarnosti – povoljnim zajmovima, dostacijama, jamstivima – ostaje otvoreno i to bi trebali razdraditi Barroso i Van Rompuy za lipanjski summit. Van Rompuy je nešto ranije predlagao da se članicama ponude jeftini zajmovi u zamjenu provedbu bolnih gospodarskih reformi. Zajmovi bi bili atraktivni s kamatama nižim od onih koje se mogu dobiti na financijskim tržištima.