Iako je u predstečaju zagrebačke građevinske tvrtke Tempo propao plan da je preuzmu Hidroelektra niskogradnja, zajedno s Quaestusom Borislava Škegre, vrlo je izgledno da će se to riješiti kroz stečaj.

Na Trgovačkom sudu u Zagrebu pokrenut je prethodni stečajni postupak te je dosadašnji predstečajni povjerenik Ante Jukić imenovan za privremenoga stečajnog upravitelja. Većinski je vlasnik Tempa država, a ujedno je najveći vjerovnik sa 300-njak milijuna kuna potraživanja. Na isti način kao što je država kao vlasnik tvrtke u svojim rukama držala konce u predstečaju, sada, kad je on propao, kontrolirat će kao najveći vjerovnik i rasplet samog stečaja tvrtke.

Kvaka – ovisno društvo 
Drugim riječima, sve što je država, odnosno njezina tvrtka, osmislila kao plan u predstečaju, sad može elegantno riješiti u stečaju. Financijski direktor Tempa Miloslav Čolak potvrđuje da Hidroelektra nije povukla svoje pismo namjere za strateško partnerstvo."Pismo je formalno i dalje na snazi", rekao nam je Čolak. Slučaj Tempa uvelike podsjeća na Dioki, gdje se Crodux Ivana Čermaka prema objavljenim informacijama formalno nije povukao, no tvrtka je završivši u stečaju povukla i Dinu Petrokemiju, svoje ovisno društvo koje ima nepravomoćnu nagodbu, u stečajnu masu. I u grupaciji Tempa postoji ovisna tvrtka, Tempo-inženjering, na koju je iz matice prebačeno 300-tinjak radnika radi isplata plaća. Čolak je potvrdio da je to bila svrha odvajanja radnika od imovine te da su radnici zadržali stečena prava. No, u ovom slučaju Tempovo ovisno društvo, za razliku od Dine, nema sklopljenu sudsku nagodbu, a s njegovim stečajem otvara se pitanje što će sad biti na sudu.

Nisam optimist, rekao je Čolak, navodeći da bi u slučaju otvaranja stečaja Tempo-inženjeringa radnici imali od državne agencije pravo na naplatu potraživanja, dok Uprava svoja potraživanja u zadnjem isplatnom redu nikad ne bi naplatila. Prema našim izvorima, u pregovorima između Tempa i njegova najvećeg vjerovnika Ministarstva financija nikad nije bilo znaka sumnje da se predstečajna nagodba neće postići. Čak je i Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), doznajemo neslužbeno, blagoslovio ulazak Hidroelektre u Tempo i Škregrinu financijsku injekciju od 50-ak milijuna kuna, od čega bi većina išla za jačanje Hidroelektre, a manji dio Tempu, za otpremnine radnicima i razlučne verovnike. No, navodno je u zadnji čas došlo do preokreta, pa je umjesto namirenja dijela duga prodajom imovine država zatražila isplatu 50 mil. kn u gotovini za zatvaranje obveza mirovinskom fondu. Nagađa se da bi novac uspjeli namaknuti da se nije pojavio problem viška radnika, navodno njih stotinjak, za mogućeg strateškog partnera Hidroelektru u paketu s Quaestusom.

Radnicima otkaz
No, u stečaju ta će zapreka otpasti: radnici će dobiti otkaz, a stečajni upravitelj angažirat će tek dio potreban za nastavak proizvodnje ako to bude diktirala država kao najveći vjerovnik. Iako se Hidroelektra i dalje smatra glavnim kandidatom, nije isključeno da država već ima spremnog jačeg igrača za Tempo, u čijoj su imovini i deseci tisuća kvadrata vrijednog zemljišta. Očekuje se interes iz šireg kruga potencijalnih kupaca, a najzanimljivija je teza koja prati reprizu Diokijeva slučaja, tj. da je država odustala od obnovljenog predstečaja kao sanacijskog rješenja i pristala da je stečaj jedino pravo mjesto za to.