Da bi se hrvatska mesna i mesoprerađivačka industrija revitalizirala i vratila na kapacitete od prije dvadesetak godina, svi uključeni u taj proces trebaju postati konkurentniji. Država treba ubrzati proces davanja poljoprivrednog zemljišta na korištenje poljoprivrednicima, treba im omogućiti što jeftinije kredite, cijeli lanac, od primarne proizvodnje pa sve do prerade treba bolje povezati, a svi skupa trebaju bolju promidžbu.

Na koncu, potrebna je bolje suradnja s akademskom zajednicom i konzultantima koji mogu pomoći da poljoprivrednici što bolje iskoriste mogućnosti koje nude strukturni fondovi EU. Generalni je to zaključak sudionika drugoga okruglog stola projekta Snaga hrvatske hrane: Meso i mesne prerađevine, kojega je u četvrtak organizirao Poslovni dnevnik.

Stanje u mesoprerađivačkoj industriji nije nimalo ohrabrujuće. Potrošnja mesa pada u cijeloj Europi pa tako i u Hrvatskoj. Broj goveda, svinja i peradi višestruko je smanjen u odnosu na početak devedesetih. Od 2010., kada je iz hrvatskih klaonica izašlo 65 tisuća tona mesa, proizvodnja je pala na 57 tisuća tona. Pri tome uvoz debelo premašuje izvoz u svim granama. Jedina svjetla točka je proizvodnja mesnih prerađevina koja je u rastu te ima suficit na strani izvoza. Uvezli smo mesnih prerađevina za 45 milijuna dolara, a izvezli za 72 milijuna dolara.

“Moramo smisliti kako ćemo ojačati konkurentnost i primarne i prehrambene industrije. Poduzetnici se moraju restrukturirati, a u cijeli proces povećanja konkurentnosti moraju se uključiti lokalne samouprave te Vlada i njezine institucije. Velika boljka cjelokupnog poljoprivredno-prehrambenog sektora je financiranje, odnosno skupi krediti. Troškovi financiranja daleko premašuju neto dobit cjelokupnog sektora primarne i stočarske proizvodnje. Oni su tri puta veći nego je prosjek u Europi. To je neodrživo”, poručio je Branko Bobetić, direktor udruženja Croatiastočar. Bitno je, dodao je, koliko ćemo biti efikasni u korištenju fondova, a o tome ovisi i program ruralnoga razvoja i kako ćemo ga prezentirati Europskoj komisiji. Iz strukturnih ćemo fondova, naime, samo sljedeće godine moći iskoristiti čak 333 milijuna eura.

“Prijedlog operativnog programa je najvećim dijelom napravljen, a treba ga usvojiti Vlada. Nadam se da će sve biti gotovo do proljeća”, kazala je Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede. “Da bismo se kvalitetno pripremili za sredstva iz EU, bitan je administracijski kapacitet koji je vezan za državni aparat. O kvalitetnim ljudima koji rade na projektima ovisi koliko ćemo novca povući”, istaknula je Blažić koja je podsjetila da je ulaskom u EU poljoprivredna industrija doživjela šok. Nova trgovinska politika negativno se odrazila na tržišta CEFTA-e gdje su se pogoršali uvjeti, ali problem je i što prije ulaska u EU nismo jačali konkurentnost te se promovirali na novim tržištima. Trebaju se stoga povezati svi sudionici u lancu proizvodnje od malih obiteljskih gospodarstava do velikih proizvođača, ali i turistički sektor koji najviše može pridonijeti promociji hrvatskih proizvoda te njihovoj potrošnji.

“Zašto se u našim hotelima i brošurama turističkih zajednica ne promoviraju i hrvatski proizvodi. Turistička industrija je nakon smanjenja PDV-a trebala nešto vratiti i proizvođačima u smislu da se mogu plasirati na domaćem tržištu”, napomenuo je Zvonimir Širjan, najveći proizvođač baby beefa u Hrvatskoj. U raspravi su još sudjelovali i Šimun Cvitanović, komercijalni direktor u Podravci, Ante Madir, direktor klastera ‘Hrvatski pršut’, Ivan Tovunac, voditelj istraživanja i razvoja novih proizvoda u Gavriloviću, Zlatko Heruc, pomoćnik uprave Agroproteinke te Igor Štoković, profesor na Veterinarskom fakultetu.