Da bi se smanjila nezaposlenost i omogućio rast gospodarstva, potrebno je odrediti strateške sektore koje ćemo razvijati i u koje ćemo ulagati, a sve to u skladu sa strategijom Europske unije. No, takvu strategiju još nemamo, a iako se često ističe važnost ulaganja u istraživanja i razvoj, u njega Hrvatska danas izdvaja tek 0,7 posto budžeta.

Mišljenje je to koje je prevladalo među panelistima okruglog stola koji je u ponedjeljak organizirao Poslovni dnevnik, a složili su se kako nam najviše šanse za rast daju energetika, biotehnologija, biomedicina, zdravstveni inženjering ili pak ICT, odnosno tehnologija općenito. No, pritom je potrebno motivirati mlade inženjere i inovatore te potaknuti tzv. inovativno poduzetništvo.

ICT ključna grana 
Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, na okruglom stolu istaknuo je kako se u daljnjem razvoju ICT-a možemo ili ograničiti na ciljeve EU Digitalne agende ili strategiju postaviti tako da ICT vidimo kao jednu od ključnih grana za stvaranje novoga gospodarskog rasta kroz ICT tvrtke."Digitalna agenda de facto i nije stvar diskusije, te ciljeve smo prihvatili 1. srpnja, a riječ je o nizu međusobno integriranih inicijativa u razvoju infrastrukture, informatizacije države i dizanja opće informatičke pismenosti. Za dostizanje tih ciljeva u sljedećih sedam godina bit će potrebno realizirati investicije u broadband infrastrukturu u urbanim sredinama, što je u domeni realnog sektora jer je riječ o komercijalno atraktivnim područjima. Razvoj broadband infrastrukture  pitanje je javno-privatnog partnerstva kroz nacionalni okvir i lokalne projekte uz povlačenje novca iz EU fondova jer se radi o komercijalno teško isplativim investicijama prema EU kriterijima. Za postizanje informatizacije države prema estonskom modelu pred nama je veliki posao i očigledna potreba krovnog zadavanja ciljeva i upravljanja projektom kako bi se postigla integracija parcijalnih rezultata", istaknuo je Pejković. 

Zapošljavanje mladih 
S druge strane, smatra kako je ICT gospodarska grana u kojoj možemo biti ambiciozniji i koristiti je kao jednu od poluga u transformaciji iz uslužnog u inovacijski orijentirano gospodarstvo."Uza sve izazove, pokazatelji ICT razvijenosti u globalnim su okvirima i dvostruko bolji od prosjeka ostatka gospodarstva, čime se ova grana definitivno kandidira za listu strateških industrija. No, pritom ne treba gledati samo na nužno privlačenje stranih investicija, već pokušati spojiti ovo pitanje s problemom goleme nezaposlenosti mladih, najkreativnijeg i najodvažnijeg segmenta društva", poručio je Pejković, dodajući kako će razvijena infrastruktura i jača informatizacija biti preduvjet za poduzetništvo i inovatorstvo općenito, s tim što naša zemlja tradicionalno ima dobre rezultate u školovanju ICT kadrova."Potencijali su tu, a gospodarstvo ionako u ovom trenutku nema kapaciteta za prihvat ovolikoga broja nezaposlenih mlađih od 30 godina.

Te potencijale nećemo moći realizirati na tradicionalan način već kroz novu i čvršću vezu financijskog sektora i novih inovativnih i dinamičnih ICT tvrtki baziranih na idejama vezanim uz digitalnu ekonomiju. Globalno, svjedočimo snažnom rastu upravo u okolinama koje su osigurale ovu poveznicu temeljnih pretpostavki, ljudskih potencijala i naprednih financijskih mehanizama. Čini se kako će možda i najizazovniji dio biti postići toliko nužnu kulturu u kojoj je poduzetnička greška moguća, kroz spoj bankarskog financiranja, venture capitala i poslovnih anđela", poručio je Pejković. Iako se ni Europa ne može pohvaliti pozitivnim rezultatima svoje strategije kada je posrijedi zapošljavanje mladih i poticanje poduzetništva među mladima, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta istaknuo je kako se u Europi ipak nekim mjerama pokušava poticati malo i srednje poduzetništvo. 

Rokovi plaćanja 
Tako se za male i srednje poduzetnike osiguravaju fondovi koji preuzimaju jedan dio rizika prilikom financiranja poslovanja. Rokovi plaćanja za male poduzetnike, kaže, skraćeni su na 30 dana, što je potpuno suprotno hrvatskoj praksi, gdje se prvo plaća velikim kompanijama. Osim toga, Lovrinčević smatra kako bi trebalo "olabaviti" uvjete za javne natječaje kako bi se na njih mogli javljati i mali i srednji poduzetnici, a istraživanje i razvoj ohrabriti poreznim poticajima.Na okruglom stolu sudjelovali su i Tome Antičić, direktor Instituta Ruđer Bošković, Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, te Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska.