Ionako tankim bolničkim proračunima prijete nova opterećenja u vidu svojevrsnih kazni liječnicima specijalistima koji svojim pacijentima ne uspiju ugovoriti potrebnu pretragu u roku od trideset dana, u svojoj ili nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi.
U tom slučaju pacijent će imati pravo na pretragu kod privatnika te od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tražiti povrat kompletnog iznosa pregleda. Iznos će se naplaćivati iz proračuna ustanove koja pregled nije omogućila u zakonskom roku od 30 dana. Novost je uobličena u izmijenjenom Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, a trebala bi smanjiti liste čekanja. U Hrvatskoj liječničkoj komori, međutim, upozoravaju da je riječ o nedorađenom i ishitrenom rješenju koje neizravno znači i diskriminaciju pacijenata. “I mi smo za smanjivanje lista čekanja, no u postojećim uvjetima u zdravstvenim ustanovama ovo je potpuno apsurdno rješenje koje je neizvedivo. Ima mnogo stvari koje treba razjasniti, o čemu smo raspravljali na izvršnom odboru Komore, te odlučili zatražiti dodatno pojašnjenje Ministarstva zdravstva”, kazao nam je predsjednik HLK Hrvoje Minigo. Kako liječnici još nisu dobili nikakve naputke, nije poznato na koji način se odluka kani provoditi. HZZO prije izmjene pravilnika nije napravio ni simulacije koje bi temeljem postojećih lista čekanja odgovorile koliko će pacijenata morati potražiti pomoć privatnika, odnosno koliko će se novca u određenom vremenu naplatiti iz HZZO-a. Ako pacijenti prihvate ponudu, pitanje je hoće li neke bolnice moći podnijeti pritisak jer postoje pregledi na koje se naprosto mora čekati dulje od 30 dana. “Hematologija na Merkuru, primjerice, glasi kao najbolja u Hrvatskoj i normalno je da će k nama doći više pacijenata iz čitave zemlje. Mi im nećemo smjeti odbiti uslugu, no nećemo niti moći zadovoljiti nova pravila”, pojašnjava Minigo. Povod za donošenje sporne odluke je prevelik broj specijalističkih pregleda koji se u Hrvatskoj obavljaju u odnosu na druge europske zemlje, no Minigo upozorava da je problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
“Liječnici opće prakse specijalistima šalju mnoge pacijente koje bi trebali sami obraditi, bilo stoga što nisu dovoljno educirani, nemaju opremu ili naprosto radije ‘šalju dalje’. K nama se, primjerice, redovito šalju oboljeli od sideropenične anemije koja je problem primarne zaštite”, pojašnjava Minigo. Još jedno nerazjašnjeno pitanje koje će ovih dana ministru zdravstva sigurno postaviti udruge pacijenata jest kako će privatni pregled (pa i uz naknadni povrat) platiti pacijenti koji nemaju novca. Predsjednik HLK upozorava da je riječ o diskriminaciji siromašnijih pacijenata budući da oni koji imaju novca ionako koriste usluge privatne prakse, a zanimljivo će biti i vidjeti u kojem će roku HZZO vratiti novac s obzirom na aktualnu dinamiku plaćanja prema dobavljačima lijekova i drugih usluga.