Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HNB: Stagnacija realne gospodarske aktivnosti

Autor: Poslovni.hr/Hina
14. studeni 2013. u 19:29
Podijeli članak —
Photo: Marko Lukunic/Vecernji list

Napominju kako bi na realni BDP u trećem tromjesečju mogao pozitivno djelovati jedino izvoz usluga, dok bi izvoz robe i domaća potražnja mogli iskazati pad.

Analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijoj Informaciji o gospodarskim kretanjima upozoravaju kako dostupni mjesečni pokazatelji za treće ovogodišnje tromjesečje upućuju na stagnaciju realne gospodarske aktivnosti nakon pozitivnih signala ostvarenih tijekom drugog kvartala, a procjenjuju kako ni tijekom četvrtog tromjesečja vjerojatno neće biti zabilježen značajniji oporavak gospodarske aktivnosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Napominju kako bi na realni BDP u trećem tromjesečju mogao pozitivno djelovati jedino izvoz usluga, dok bi izvoz robe i domaća potražnja mogli iskazati pad.

Analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijoj Informaciji o gospodarskim kretanjima upozoravaju kako dostupni mjesečni pokazatelji za treće ovogodišnje tromjesečje upućuju na stagnaciju realne gospodarske aktivnosti nakon pozitivnih signala ostvarenih tijekom drugog kvartala, a procjenjuju kako ni tijekom četvrtog tromjesečja vjerojatno neće biti zabilježen značajniji oporavak gospodarske aktivnosti.

Napominju kako bi na realni BDP u trećem tromjesečju mogao pozitivno djelovati jedino izvoz usluga, dok bi izvoz robe i domaća potražnja mogli iskazati pad.

Tijekom trećeg tromjesečja zabilježena su nepovoljna kretanja u građevini i industriji, dok je trgovina stagnirala u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.

Na tržištu rada ponovno su se javila nepovoljna kretanja, pa se broj zaposlenih smanjio, a stopa nezaposlenosti povećala, dok nominalne plaće nastavljaju stagnirati. Administrativna stopa nezaposlenosti u rujnu je porasla na 19,9 posto s 19,5 posto u kolovozu, navode iz središnje banke.

Inflatorni su pritisci ostali prigušeni – godišnja stopa rasta potrošačkih cijena usporila je u rujnu na 1,1 posto s 1,9 posto u kolovozu.

Napominju kako su monetarno okružje i monetarna kretanja bili obilježeni nastavkom HNB-ove politike održavanja visoke likvidnosti domaćega bankovnog sustava. Međutim, domaći plasmani banaka smanjili su se bez obzira na visoku likvidnost, dok su neto inozemna aktiva i ukupna likvidna sredstva banaka snažno porasli, ističu iz HNB-a.

Ukupni fiskalni manjak konsolidirane središnje države u razdoblju od siječnja do kolovoza bio je znatno viši nego u istom razdoblju prošle godine, a javni je dug na kraju kolovoza (po metodologiji ESA), navodi se u Informaciji, dosegnuo 202,3 milijarde kuna ili 61 posto BDP-a.

Zamjetljivo slabljenje potrošačkog i poslovnog optimizma upućuje na to da ni tijekom četvrtog tromjesečja vjerojatno neće biti zabilježen značajniji oporavak gospodarske aktivnosti, navode analitičari središnje banke uz napomenu kako je zbog promijenjene dinamike nekih vremenskih serija, pod utjecajem uvođenja fiskalnih blagajna i ulaska u EU, teško ocijeniti tekuća gospodarska kretanja.

Autor: Poslovni.hr/Hina
14. studeni 2013. u 19:29
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close