Kupiti bombonijeru ili si priuštiti bocu finog vina, to je naše temeljno pravo! – stav je više od polovine (59 posto) Europljana iskazan u prvom istraživanju Mastercardovog Indeksa sitnih užitaka, na 12.000 potrošača u osam europskih zemalja.

– Unatoč ekonomskoj nesigurnosti i stalnoj krizi potrošači i dalje ulažu u osobnu kupovinu, a u prosjeku na sebe potroše mjesečno 51 euro, što govori da se ljudi na odriču malih užitaka – objašnjavaju autori istraživanja. Na svakih petero ispitanika tako ima jedan koji troši samo za sebe, ikao svjestan da terba paziti na svaki novčić.

Istraživanje je otkrilo da smo i sebični, a ne solidarni, obzirom na to da je želja da počastimo sebe jača od one da počastimo druge – 40 posto ispitanika odgovorilo je da će prije kupiti sitni užitak sebi, a u prosjeku na druge i na obitelj Europljani troše pet eura manje.  

Najviše na sitne užitke troše Nijemci, 72 eura, a najoprezniji su stanovnici Velike Britanije, izdvajaju u prosjeku 32 eura na malu "strast". Britance najviše i "peče" savjest kad kupuju za sebe (tako ih se osjeća četvrtina ispitanih).

-Ljudi se časte sitnim užicima da si poprave raspoloženje, bilo zbog ekonomske situacije ili samo zbog promjene godišnjeg doba, kaže Jennifer Palmer, direktorica europskog odjela za kreditne i kartice s odgodom plaćanja, MasterCard, potvrđujući da su sitni užici ključni za dobrobit pojedinca. Obroci u restoranima, naručivanje hrane, čokolada, slatkiši i kolači, kupuju se češće, što govori kako male kupovine čine razliku u našem raspoloženju. Zanimljivo je da vrsta užitaka odražava i kulturalne navike. Namirnice kao kava i sir navode se kao nužne, a ne kao užitak, posebno u Italiji i Francuskoj, dok su veće kupovine, npr. nakita i putovanja označene kao luksuzi. Istraživanje je pokazalo da su žene spremnije trošiti na odjeću, torbe i cipele (58%), a muškarci na DVD-e, CD-e ili video igrice (21%).

– Neke zemlje su poznate po stavu "stisni zube i izdrži" ili su više rezervirane, kao na primjer Velika Britanija, gdje troše mnogo manje od Nijemaca, koji nisu toliko pogođeni recesijom. Međutim, ovo istraživanje jasno je pokazalo da bez obzira na kulturu, ekonomiju ili način na koji određena zemlja definira sitne užitke, ne smije se podcijeniti važnost osjećaja da smo si priuštili neki sitni užitak, bilo kroz određene aktivnosti, slobodne dane ili kupnju nečeg novog, pogotovo s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju – objašnjava psihologinja Linda Papadopoulos.