EN DE

Jedinstveni mehanizam za likvidaciju banaka do kraja godine?

Autor: Poslovni.hr/Hina
11. studeni 2013. u 18:40
Podijeli članak —
Thinkstock

EU želi postići dogovor o jedinstvenom mehanizmu za likvidaciju banaka do kraja godine.

Njemački konzervativci i socijaldemokrati postigli su dogovor o obrisima europske bankovne unije koji predviđa uspostavu europske agencije za likvidaciju banaka pri Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN), koje okuplja ministre 28 država članica, a ne pri Europskoj komisiji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Izvori bliski koalicijskim pregovorima između dviju stranaka kazali su da se dvije strane također slažu da se novac Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog kriznog fonda EU-a, ne bi smio izravno koristiti za sanaciju i likvidaciju financijskih institucija.

Njemački konzervativci i socijaldemokrati postigli su dogovor o obrisima europske bankovne unije koji predviđa uspostavu europske agencije za likvidaciju banaka pri Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN), koje okuplja ministre 28 država članica, a ne pri Europskoj komisiji.

Izvori bliski koalicijskim pregovorima između dviju stranaka kazali su da se dvije strane također slažu da se novac Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog kriznog fonda EU-a, ne bi smio izravno koristiti za sanaciju i likvidaciju financijskih institucija.

Izvori ističu da još treba riješiti cijeli niz pravnih pitanja, no dogovor bi trebao biti potvrđen početkom ovog tjedna kako bi ministar financija Wolfgang Schaeuble mogao otputovati na sastanak s europskim kolegama u četvrtak s čvrstim njemačkim stajalištem o tom pitanju.

EU želi postići dogovor o jedinstvenom mehanizmu za likvidaciju banaka do kraja godine.

U Bruxellesu, glasnogovornica europskog povjerenika zaduženog za uspostavu bankovne unije Michela Barniera kazala je da je on otvoren prema ideji da agencija za likvidaciju banaka ne bude povezana s Komisijiom.

Nakon što je Europska središnja banka (ECB) u petak zatražila da troškove propasti banaka pokriva jedan fond, Barnierova je glasnogovornica ocijenila da je to važno za "vjerodostojnost cijelog sustava."

Jedinstveni mehanizam za sanaciju i likvidaciju banaka drugi je stup bankovne unije koja bi trebala prekinuti vezu između banaka i nacionalnih vlada, koje su banke propale u krizi sanirale javnim novcem, što je postao velik problem.

Kompromis je plod sastanka održanog u četvrtak između Schaeublea, njegova stranačkog kolege Herberta Reula i političara SPD-a Peera Steinbruecka, Martina Schulza i Olafa Scholza.

Izvori su kazali da će države članice morati snositi teret troškova likvidacije svojih banaka dok zajednički europski fond za likvidaciju banaka, koji će financirati sam bankovni sektor, ne osigura dovoljnu likvidnost. Zapadnu li pritom u poteškoće, moći će se obratiti ESM-u za pomoć, kao što je učinila Španjolska.

Uspostava posebnog tijela pri Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN), koje okuplja ministre financija i gospodarstva 28 država članica, umirila bi Schaeubleovu zabrinutost zbog demokratskog legitimiteta prenošenja tih ovlasti na Komisiju.

Obična većina država članica u ECOFIN-u mogla bi po tom planu donijeti odluku o likvidaciji neke banke, kazali su izbori.

No, to postavlja pitanje pravne osnove za taj mehanizam.

Komisija je predložila samu sebe kao tijelo za likvidaciju banaka jer je to jedini način da se izbjegnu promjene europskih ugovora, što je dugotrajan i riskantan proces. Ako bi se agenciju za likvidaciju banaka željelo pripojiti ECOFIN-u, trebalo bi promijeniti europske ugovore ili sklopiti poseban međuvladin sporazum poput onog na kojem se temelji Europski stabilizacijski mehanizam.

Isključivanje ESM-a iz financiranja likvidacije propalih banaka postavit će pak pitanje financiranja novog sustava i vjerojatno odgoditi njegovu punu operativnost za nekoliko godina.

Berlin također želi da nova agencija bude nadležna samo za najveće banke u eurozoni, dakle za oko 130 zajmodavaca, a ne za svih šest tisuća.

Dva su razloga za takvo njemačko stajalište. Berlin ne želi da mu Bruxelles diktira kojeg zajmodavca treba likvidirati i ne želi biti odgovoran za bankarske krahove u drugim državama članicama.

Njemačke želje druge države članice ne mogu zanemariti, no Berlin nema mnogo saveznika. Podržava ga Finska, dok većina drugih država članica, uključujući Francusku, Španjolsku, Italiju, Portugal i Belgiju, želi ublažiti njemačko stajalište. Ustrajno se nadaju da će Berlin pristati da zajednički europski fond financira sanaciju i likvidaciju problematičnih banaka.

Autor: Poslovni.hr/Hina
11. studeni 2013. u 18:40
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close