Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Bankari predlažu 30% niže kamate za kredite u francima

Autor: Ana Blašković
08. studeni 2013. u 09:36
Podijeli članak —
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Umanjena kamata na švicarce kretala bi se od 2,7 do 2,9 posto, što je prihvatljivo ministru financija Slavku Liniću pa je najavio da će Vlada o tome raspravljati na idućoj sjednici

Kad je postalo jasno da lobiranje neće spriječiti Zakon o potrošačkom kreditiranju već da je on samo pitanje dana, bankari su izašli s konkretnim protuprijedlogom. Ministar Slavko Linić otkrio je u Saboru da su predložili 30-postotno smanjenje kamatne stope dužnicima u franku, odnosno za valutu koja je aprecirala najmanje 20 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za razliku od ranijeg prijedloga da se odreknu 20 posto zarade od kamata, posljednji ‘ustupak’ bankara ministru je prihvatljiv i Vlada će ga razmotriti na idućoj sjednici.

Kad je postalo jasno da lobiranje neće spriječiti Zakon o potrošačkom kreditiranju već da je on samo pitanje dana, bankari su izašli s konkretnim protuprijedlogom. Ministar Slavko Linić otkrio je u Saboru da su predložili 30-postotno smanjenje kamatne stope dužnicima u franku, odnosno za valutu koja je aprecirala najmanje 20 posto.

Za razliku od ranijeg prijedloga da se odreknu 20 posto zarade od kamata, posljednji ‘ustupak’ bankara ministru je prihvatljiv i Vlada će ga razmotriti na idućoj sjednici.

“Bankari su uputili prijedlog da se utvrde ugovorene prosječne kamatne stope u švicarcima, koje su se kretale od 4 do 4,2 posto i predložili da prosječnu kamatu umanjimo za 30 posto što znači da bi se trošak švicarca kretao od 2,7 do 2,9 posto, a sad je taj trošak 5,3 posto”, rekao je Linić dodajući da je to značajan doprinos bankarskog sustava u dijelu problematičnih kredita.

Prihvati li Vlada prijedlog banke bi odustale od sudskih tužbi i osporavanja ustavnosti zakona za čiju je prvotnu verziju HNB izračunao da bi bankarskom sustavu značila godišnji trošak od 760 milijuna kuna. Inicijalni Vladin prijedlog koji je bankare i HNB digao na noge, predviđao je da se za kredite u valuti koja je aprecirala više od 20 posto banka dužna kamatnu stopu vratiti na početnu razinu. Drugim riječima, da fiksni dio kamate bude razlika kamate po kojoj je kredit odobren i tadašnjeg Libora. To bi u praksi donijelo  kaos bankama i klijentima  jer bi se rata izračunavala za svakog klijenta, a visina bi značajno varirala od klijenta do klijenta za ovisno o datumu podizanja kredita. Prema protuprijedlogu, HNB bi izračunao prosječnu kamatu u godini kad je kredit podignut te bi se ona jedinstveno za sve klijente umanjila za 30 posto. Takav obračun vrijedio bi samo dok traje divljanje tečaja, odnosno najmanje 20-postotna aprecijacija. Padne li tečaj, banka će ponuditi konverziju u kunu ili euro bez naknade, a odbije li, klijent će kredit nastaviti plaćati po početnim uvjetima, no tada neće vrijediti odredba o najvišoj dopuštenoj kamati za stambene kredite iz ZPK.

Autor: Ana Blašković
08. studeni 2013. u 09:36
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close