Veličina domaćeg tržišta, još uvijek veliki porezi i ostala davanja, učestale zakonodavne promjene koje stvaraju nesigurnost i nameću dodatne troškove za malo gospodarstvo, nedovoljan broj poduzetnika i radnika koji je uključen u proces cjeloživotnog učenja, još uvijek složeni administrativni postupci i ograničen pristup financijama neke su od slabosti domaćeg poduzetništva.

Analizu nije napravila strana agencija ni konzultantska kuća, nego Ministarstvo poduzetništva i obrta u prvom nacrtu Strategije razvoja poduzetništva 2013. – 2020. godine. Pored spomenutih slabosti, tu su i prijetnje domaćim poduzetnicima, kao što su opiranje administrativnoj reformi, povećan odljev mozgova i jedinstveno tržište EU. Posljednje je ujedno i prilika za domaće poduzetnike, a među kojima su i porast financija za malo gospodarstvo, veća potpora investitorima, fondovi EU i slično.

S obzirom na to da mali i srednji poduzetnici čine stup gospodarstva, ili to barem trebali biti, opći cilj Ministarstva poduzetništva je povećati konkurentnost takvih tvrtki koji bi se trebao ostvariti provođenje pet podciljeva. Općenito, želi se povećati burzo dodane vrijednosti malih i srednjih poduzeća po zaposleniku za 40 posto.

Prvi cilj je poboljšati ekonomsku uspješnost i to povećanjem udjela u BDP-u za 10 posto s obzirom da u maloj zemlji kao što je Hrvatska, domaće tržište neće moći zadržati značajan dugoročan gospodarski rast, jednim dijelom i zbog veće konkurencije europskih konkurenata na domaćem tržištu.

“Stoga unapređenje konkurentnosti prerađivačkih sektora i industrije koja se temelji na znanju treba biti platforma koja će osigurati veći izvoz i rast”, stoji u nacrtu. Želi se poboljšati i pristup financiranju s obzirom da je početni kapital i financiranje mladih, malih poduzeća putem banaka ograničeno zbog zaloga i ostalih uvjeta koje je malim poduzećima teško ispuniti.

Cilj je i promovirati poduzetništvo budući da poduzetnici u hrvatskom društvu imaju nizak društveni status, a stavovi prema samozaposlenosti mnogo su negativniji u Hrvatskoj nego u ostalim zemljama EU. To se planira napraviti, između ostaloga, i jačanjem izobrazbe za poduzetništvo u okviru kurikuluma školskih i visokoškolskih ustanova.

Četvrti strateški podcilj je poboljšanje poduzetničkih vještina budući da je rukovodstvo odgovorno za odluke o svim aspektima poslovanja (od marketinga do ljudskih potencijala), ono može utjecati na sve aspekte poslovanja: ne samo na proizvodnju nego i na marketing, prodaju, inventar, kvalitetu, radne odnose i produktivnost.

“Hrvatski mali gospodarstvenici neće povećati svoju konkurentnost uz loše rukovodstvo. Nužno je da strategija omogući podršku za jačanje kvalitete rukovodstva malog gospodarstva i da se postignu odgovarajući institucionalni dogovori za unapređenje vještina i kompetencija rukovoditelja malog gospodarstva”, objašnjava se u nacrtu Strategije.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Ministarstvo želi poboljšati i poslovno okruženje s obzirom da su mali gospodarstvenici pretjerano opterećeni administrativnim zahtjevima i vremenom koje je potrebno za ishođenje potrebnih dokumenata i dozvola (posebice građevinskih) te registraciju i prijenos imovine. To se želi napraviti daljnjim smanjivanjem regulatornih opterećenja za poduzetnike, kao i pokretanje inicijativa za pojednostavljivanje postupaka uvoza i izvoza.

Stabilnost

Prednost u bankama

Stabilan bankarski sustav i stabilna tečajna i inflacijska stopa olakšavaju investicije i trgovinu, jedna je od prilika domaćeg poduzetništva, stoji u SWOT analizi nacrta Strategije. Tu su i porast broja ustanova za financiranje malog gospodarstva, kao i veće mogućnosti za razvoj kapaciteta i jačanje poduzetništva zbog Strukturnih fondova EU. Hrvatskom poduzetništvu snagu daje i Formalni znanstveni i obrazovni sustavi daju dobru bazu za razvoj poduzetništva/uspostavljeni instrumenti za politike malog gospodarstva.