Srbija prije nego što završi maratonske pregovore o pristupanju u punopravno članstvo Europske unije prethodno ima obvezu odraditi još jednu složenu zadaću, a to je konačno postati članica i Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Naime, Srbija se uz Bosnu i Hercegovinu nalazi u malobrojnoj skupini država na svjetskoj razini koje još uvijek nisu unutar WTO-a zbog čega se u potpunosti ne mogu integrirati u sustav međunarodne trgovine. Ulazak u WTO otvara za Srbiju jedno sporno pitanje koje se tiče tretmana genetski modificiranih organizama. Nakon što je u dosadašnjim, još uvijek uvodnim pregovorima s EU već popustila u više u nacionalnim okvirima itekako osjetljivih pitanja, poput slobodne prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, susjedna država sada se suočava s obvezom da na svom tržištu mora barem donekle dopustiti i genetski modificiranu hranu (GMO).

Smirivanje javnosti

Prema pisanju lokalnih medija, Beogradu je iz Bruxellesa navodno preporučeno da što prije uskladi svoje zakonodavstvo kada je riječ o trgovini i prometu genetski modificiranim organizmima s aktualnim europskim propisima. Ankete koje su već provedene svjedoče kako se velika većina građana Srbije izrijekom protivi bilo kakvim genetski modificiranim biljkama ili životinjama na lokalnom prostoru. Beogradska politička elita čije stavove iznosi ministar poljoprivrede Dragan Glamočić javnost pokušava umiriti obrazloženjem kako se “zakon mora promijeniti primarno zbog zaštite potrošača i tržišta u Srbiji.“ Glamočić je tako ustvrdio da “uzgoj genetski modificiranih proizvoda neće biti dozvoljen na području Srbije, no što se tiče prometa on mora biti u cijelosti usklađen sa zakonodavstvom EU“. Ističe kako neće biti dopušteno nikakvo stihijsko postupanje, te da će građani Srbije biti zaštićeni na istovjetan način kako kao što su već zaštićeni stanovnici svih članica EU.

Profit prije svega

Srbija zapravo s GMO problematikom samo korača trasom koju je Hrvatska polako počela zaboravljati. GMO problematika već desetljećima izaziva prijepore, s jedne strane je javnost, a s druge pojedine moćne korporacije koje vide samo profit. Prvi masovni istup protiv primjene i širenja genetski modificiranih organizama organiziran je 2000. kada je peticiju, upućenu svim vladama svijeta kao i nekim međunarodnim organizacijama poput WTO potpisalo 828 znanstvenika iz 84 zemlje svijeta.

Već 2003. godine Istarska se županija prva proglasila slobodnom od GMO-a, a zatim su tu inicijativu slijedile i ostale hrvatske županije proglasivši zabranu sjetve genetski modificiranih usjeva na svom području. Posljednja se na tu listu uvrstila Vukovarsko-srijemska županija 2010. godine. Svi dokumenti o proglašenju 20 županija i grada Zagreba slobodnim područjima od GMO-a usvojeni su na sjednicama županijskih skupština te objavljeni u službenim glasilima što znači da imaju punu zakonsku valjanost. I hrvatska se Vlada u određenom trenutku, baš kao što se upravo događa političkim elitama u Beogradu, u hodogramu rješavanja brojnih zadaća iz pretpristupnih obveza za ulazak u EU našla suočena s usklađivanjem nacionalnih zakonskih okvira s europskim direktivama. Na tom tragu je krajem ožujka 2012., ni pola godine nakon što je ušla u Banske dvore, Vlada premijera Zorana Milanovića donijela “Uredbu o izmjeni i dopunama o razini genetski modificiranih organizama ispod kojih proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme.” Iza ovog kompliciranog naziva krije se zapravo magična brojka od 0,9 posto koja predstavlja službenu granicu ispod koje proizvodi mogu na tržište bez GMO-upozorenja ili deklaracija.

U ožujku ove godine po hitnom postupku usvojene su izmjene i dopune zakona o GMO-u u kojemu su preslikane sve europske direktive pa tako primjerice stoji (čl.3.) da “odobrenje za stavljanje GM hrane i GM hrane za životinje izdaje ministar zdravlja.”

Prijetnje Washingtona

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

I afera WikiLeaks je dotaknula GMO problematiku, u javnost je iscurilo da su diplomati iz američkog veleposlanstva u Parizu savjetovali administraciju u Washingtonu neka protiv svake članice EU koja se odbije uvesti GMO pokrene trgovački rat.

Bruxelles i Washington nedavno su otvorili novu rundu o liberalizaciji trgovanja, hoće li se dotaknuti i GMO-a pokazat će vrijeme.

Otporna EU

Europsko 'ne' Monsantu

Globalno najveći proizvođač i zagovornik GMO proizvodnje američki koncern Monsanto ljetos je objavio da odustaje od uzgoja genetski modificiranih biljaka u Europskoj uniji. Dozvolu za kukuruz tipa MON810 dobili su 1998. na rok od 10 godina, a sa novim zahtjevom htjeli su pokrenuti uzgoj još pet sorti kukuruza te po jednu soje i šećerne repe. Njemačka i još sedam članica EU među kojima su i važne poljoprivredne zemlje Francuska i Italija, odlučile su da ne žele niti MON810. Tu sortu unatoč isteku roka Monsanto može uzgajati dok mu EU ne ukine dozvolu.