Smanjena potražnja za kreditima, manji neto kamatni prihodi i visoki troškovi financiranja neki su od razloga zašto je pala dobit dviju najvećih banaka Hrvatskoj. Grupa Zagrebačke banke u prvih je devet mjeseci ostvarila neto dobit od 985 milijuna kuna, što je 17,9 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Grupacija Privredne banke Zagreb u istom je razdoblju zaradila 741,6 milijuna kuna, što je 10,3 posto manje. Dakle, dvije najveće bankarske grupe zaradile su ukupno 1,72 milijardi kuna, što je 343,1 milijuna manje nego lani.

“Usporena provedba regulative usmjerene na rješavanje problema poduzeća suočenih s poteškoćama u poslovanju i nedostatak svježeg vlasničkog kapitala nužnog za financijsko restrukturiranje poduzeća rezultira daljnjim povećanjem neprihodujućih kredita”, stoji u izvješću Zabe koji je prošloga tjedna objavljen na Zagrebačkoj burzi. Ističe se da je blagi porast kredita poduzećima pod utjecajem recesijskog okruženja, niske razine investicijskih aktivnosti i dobiti realnog sektora, dok je kod plasmana stanovništvu i dalje prisutna smanjena potražnja zbog visoke stope nezaposlenosti, smanjenja raspoloživog dohotka i razduživanja.

“Razlog smanjenja dobiti iz redovnog poslovanja je u ostvarenju neto kamatnih prihoda u manjem obimu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i ostvarenom gubitku od imovine kojom se aktivno ne trguje”, objašnjava Uprava PBZ-a na čijem čelu je Božo Prka u konsolidiranom izvješću. Neto kamatni prihodi te banke u prvih devet mjeseci iznosili su 1,68 milijardi kuna, što je 154,8 milijuna manje nego lani.

Zabini, pak, neto kamatni prihodi pali su za 203 milijuna kuna na kraju rujna i bili su 2,25 milijardi.

Pogleda li se poslovanje isključivo banaka, PBZ je u prednosti s obzirom na to da je ove godine prodao PBZ Invest za 133,5 milijuna kuna. Dobit nakon oporezivanja bila je 597,9 milijuna kuna, 2,2 milijuna više nego lani. Zaba je zaradila 702 milijuna kuna, što je čak 20,1 posto manje nego lani. Na zaradu obiju banaka utjecalo je i povećanje rezervacija za takozvane loše kredite.

Zaba je na kraju rujna imala 746,05 milijuna kuna troškova vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke. To je za 174,95 milijuna kuna više nego na kraju trećeg tromjesečja prošle godine. PBZ je imao 418,6 milijuna kuna rezervacija, što je za 15 milijuna više nego prošle godine.