Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, pokazuje nastavak negativnog trenda doživljaja rada Vlade, ali i stožerne stranke aktualne vladajuće koalicije. 

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a ali sa sve manjom razlikom između ovih stranaka. SDP trenutno bilježi izbor od 24,1 posto (prema prošlomjesečnih 25%, ali i deset postotnih poena manje od rezultata zabilježenog na samom početku mandata u siječnju 2012. godine). S druge strane, HDZ se i ovaj mjesec zadržao ispod 22 posto (21,6% prema 21,9% prije mjesec dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 7,5 posto (prema 7 posto iz listopada). HNS je i ovaj mjesec vrlo blizo izbornog praga (sada 4,8 posto, u odnosu prema 5% iz listopada, odnosno 4,9% iz rujna). HSS je peti s izborom od 2,7 posto (prema 3,1% iz listopada), a slijede HSP dr. Ante Starčević s 2,3% i HSP s 1,9%. HDSSB je osmi s 1,8%, a odmah iza njega sljedi HSLS s 1,7%. Ostale su stranke zabilježile slabiji izbor (Nezavisna lista Ivana Grubišića 1,5%, IDS 1,4%, HSU 1,4% i Hrast 1%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 4,1% posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (22,2%).

U četiri dosadašnja mjesečna istraživanja aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) bilježi prednost u odnosu na koaliciju desnog centra koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS). U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9% koalicije lijevog centra prema 26,4% koalicije desnog centra), te se u posljednja tri mjeseca lagano topila. U rujnu je ona bila 6,1 postotnih poena , u listopadu 5,7 postotnih poena, da bi u posljednjem mjerenju ona iznosila 3,6 postotnih poena (28,9% prema 25,2%). U četiri promatrana mjeseca koalicija lijevog centra je izgubila 4 postotna poena izborne podrške (s 32,9% na 28,9%), dok je desna izgubila 1,2 postotna boda. 

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 38,1% izbora (prošli mjesec 40,1%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 12% (u odnosu na prošlomjesečnih 14,2%). Sada je Dragutin Lesar na trećem mjestu s izborom od 4,7% (prošli mjesec 3,4%), dok je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić četvrti izbor građana s 3,7% (prema 5,2% iz listopada). Premijer Milanović je sada peti s izborom od 3,2% (u listopadu 3,1%), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 1,7% izbora na devetom mjestu. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Mirela Holy (s 3% na šestom mjestu), Ruža Tomašić (s 2,8% na sedmom mjestu), Ljubo Jurčić (s 1,9% na osmom mjestu), te Vesna Pusić s 1,6% na desetom mjestu. 

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara deseti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 29,4 posto izbora (prema 30,8% iz listopada). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 23,2 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 26,8%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,8% prema 15% iz listopada). Slavko Linić s izborom od 8,3 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 7,2%). Dva prošlomjesečna događaja značajno su podigla negativni doživljaj nekad čelnim ljudima ove ljestvice "političkih negativaca". Suđenje bivšem premijeru Sanaderu za aferu Fimi media poguralo je njegov izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara s 5,8% na sadašnjih 6,9%. S druge strane, Čačićevi pokušaji okupljanja istomišljenika i medijsko isticanje njegova povratka na vrh stranke po povratku iz zatvora, povećali su izbor nekadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade i čelnika HNS-a s listopadskih 0,9% na sadašnjih 2,3%. Recentni događaji oko afera u HAC-u "pomogli" su i visokom rejtingu na negativnoj ljestvici sadašnjem gradonačelniku Zadra i nekadašnjem ministru Božidaru Kalmeti koji je s izborom od 1,1% na sedmom mjestu. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Ivo Josipović (0,8%), Vladimir Šeks i Željko Jovanović (obojica s izborom od 0,6%).

Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 66,1 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 77,3% građana/ki (prema 80,5% iz listopada), dok je negativan za 11,2% (prije mjesec dana 10,9%). Zoran Milanović je pozitivan za 31,2% ispitanika/ca (u listopadu 31%), a negativan za 56,8% (u listopadu 57,8%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 25,6 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je za 14,7% građana/ki (16,6% u listopadu), dok je za njih 73,6% negativan (u listopadu 71,1%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 58,9 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 55,1 posto građana/ki, a negativna za 28,5 posto. Gospođa Pusić bilježi netto pozitivan doživljaj od 26,5 postotnih poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 47,8% građana/ki, dok je za njih 22,1% negativan. Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 25,8 postotnih poena. Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za Ivana Grubišića (netto pozitivan 27,5 postotnih poena), a slijede Josip Leko (5,9), Ruža Tomašić (2,0) i Branko Hrg (1,0). 

U posljednjem istraživanju događaji u vezi dvopismenih natpisa u Vukovaru, odnosno primjeni odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina najvažnija su tema proteklih mjesec dana za 21,9 posto hrvatskih građana. Slijedi već dugogodišnja tema – gospodarska kriza – s izborom od 17,1%. Aktualne afere koje vuku korijene iz prethodnih vremena (HGK, HAC, Fond za zaštitu okoliša) na trećem su mjestu s izborom od 16,2%. Štrajk liječnika izbor je 9% građana/ki, dok je suđenje u slučaju Fimi Media izbor u 4,3% slučajeva. Slijedi promjena Zakona o europskom uhidbenom nalogu (Lex Perković) s 3,3%, sukob ministra Linića i banaka oko Zakona o potrošakom kreditiranju (3,2%), smrt Vinka Coce (2,9%), ulazak hrvatske u proceduru prekomjerenog deficita (2,4%), rasprave o referendumu o ustavnoj definiciji braka muškarca i žene (2,2%) i nogometni porazi od Belgije i Škotske, promjena izbornika (2,2%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor od 2,2%. 

Vlada RH u svom dvadeset i drugom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 28,9 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 30,3%), dok vladinu politiku ne podržava 55,4 posto građana (prema 55,1% iz listopada) uz 15,7 posto neodlučnih. To je ujedno najniža potpora politici Vlade RH u ovom mandatu. To se vidi i u školskoj ocjeni koju je dobila Vlada za svoj rad koja sada iznosi 2,17 (prema 2,21 iz listopada). Za ilustraciju podatak da je na početku mandata u veljači 2012. ta ocjena iznosila 3,10. Predsjednik republike je ocjenjen s čvrstom četvorkom (3,67), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,12).

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa