Dok se u sklopu sanacije zdravstva, jedne od najvećih proračunskih stavki, raspravlja o nužnosti reorganizacije lokalne samouprave, smanjenju broja zaposlenika i prodaji djela bolnica, sve važnije pitanje postaje procjena kvalitete rada bolnica kako bi postale atraktivna ulaganja. Jasna Mesarić, ravnateljica Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi (AAZ), koja radi na pripremi hrvatskog akreditacijskog sustava u zdravstvu, izjavila je u Opatiji na konferenciji Hospital Days 2013., kojoj je Poslovni dnevnik medijski pokrovitelj, da će za taj korak biti spremni u siječnju iduće godine. 

Ističe da se aktivno radi na sređivanju pretpostavki za uvođenje hrvatskog akreditacijskog sustava u zdravstvu, takozvanog CroS2, koji bi trebao povisiti kvalitetu usluga bolnica.

"Novi akreditacijski standard bit će dvadeset posto zahtjevniji za bolnice nego dosad i vjerujem da će se do kraja iduće godine jedna do dvije bolnice akreditirati", kaže Mesarić.

Dodaje da se razmišljalo o primjeni drugih akreditacijskih sustava, ali se na kraju odlučilo za vlastiti. Pojašnjava da je korištenje stranih, gotovih akreditacijskih sustava skupo. Navodi da samo pravo na njihovo korištenje stoji pola milijuna eura, a naplaćuje se svaka izmjena kao i rad konzultanata na njegovom uvođenju i unapređenju.

"K tome je najveći problem što nam ne koristi standard kvalitete koji je usklađen s nečijim tuđim ekonomskim standardom, odnosno onaj koji nama objektivno nije dokučiv i to je bio jedan od razloga zašto se Hrvatska odlučila na vlastiti akreditacijski sustav", kaže Mesarić.

Ističe da do kraja iduće godine planiraju ishoditi i certifikaciju hrvatskog akreditacijskog standarda pri organizaciji ISQua. Jedna od posljedica toga bit će da će hrvatske bolnice koje će imati hrvatsku akreditaciju automatski moći uspoređivati na međunarodnoj razini što otvara prostor velikim ulagačima, posebno osiguravateljskim društvima da jednostavnije ulažu u bolnice.

U prezentaciji Mesarić navodi da nema znanstvenih dokaza da akreditacija uistinu pridonosi povećanju kvalitete u zdravstvu. Međutim, ističe da brojni pokazatelji ukazuju da je to ipak tako. Prema njenom izlaganju akreditacijski postupak neće biti besplatan, ali niti obavezan. Trošak akreditacije, kako je zasad zamišljeno, snosio bi HZZO, dok bi postupak certifikacije provodila AZZ.

U bolnicama su ipak skeptični. Podsjećaju da su do sada već bila dva natječaja za akreditaciju bolnica gdje je bio veliki odaziv. Na posljednji natječaj, onaj prije dvije godine, javila se 21 bolnica. No, on do danas nije realiziran. Mesarić kaže da je to problem koji su naslijedili i da još nemaju rješenje za njega.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"O tome se intenzivno raspravlja, ali još nismo pronašli rješenje", kaže Mesarić.

Podsjeća da je taj natječaj ipak polučio pozitivan pomak u bolnicama. Naime, nakon njega su bolnice osnovale odjele za kvalitetu, ali nakon toga nije bilo pomaka. "To bi se trebalo promijeniti od početka iduće godine", zaključuje Mesarić.