U dvije balkanske metropole, Beogradu i Zagrebu, ovih se dana uvelike raspravlja o projektima urbanizacije prostora uz rijeku Savu. Tako se u hrvatskim medijima može doznati da bi za "Čačićev" megalomanski projekt Zagreb na Savi novac mogao doći i iz fondova Europske unije. Isto tako, Srbiji se ozbiljno planira projekt Beograd na vodi kojim bi se obuhvatilo 90 hektara zemljišta i izgradio kompleks vrijedan ukupno osam milijardi eura.

Megalomanski projekt

U tijeku je izrada plana područja posebne namjene, a očekuje se da bi on mogao biti završen početkom 2014. te bi već na jesen sljedeće godine mogli početi prvi radovi. Kako piše beogradski dnevnik Večernje novosti, kompleks Beograda na vodi će se prostirati na više od dva milijuna četvornih metara poslovnog, stambenog i javnog prostora. Najelitniji dio projekta će biti prostor uz samu rijeku Savu na kojem su planirani hoteli najviše kategorije, a za što već navodno postoji interes globalnih hotelskih lanaca.

Planirano je da bi se projekt realizirao kroz šest faza, a sadržaji bi trebali zaživjeti kroz šest do maksimalno osam godina. Iako se radi o vjerojatno preoptimističnim najavama, vjerojatno povezanim i s skorim lokalnim izborima u Beogradu te očekivanim prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji, voditelji projekta naglašavaju da bi njegova realizacija mogla pokrenuti čitavo srpsko gospodarstvo te na uz to vezati 200.000 radnih mjesta. Naime, iza projekta stoji potpredsjednik srpske vlade Aleksandar Vučić, inače predsjednik trenutno najjače stranke u Srbiji, Srpske napredne stranke, čiji je član i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.

Željeznički kolosijek

I dok je Zagreb u fazi izrade Studije uticaja na okoliš takvog projekta, za što je 1,5 milijun eura osigurala EU, u Beogradu je završen idejni projekt te se kreće u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na oko 400 parcela. S tim ne bi trebalo biti velikih poteškoća jer je 95 posto zemljišta na planiranom zahvatu u državnom vlasništvu, a usto tamošnja vlada je taj projekt proglasila javnim interesom te je gotovo nemoguće ucjenama vlasnika zemljišta usporiti posao.

Ministarstvo gospodarstva će na zahtjev srpske vlade formirati posebno poduzeće, Beograd na vodi, koje će voditi projekt, a njegovo osnivanje je u završnoj fazi. Zanimljivost ovog projekta je u tome što se sama država ili Grad Beograd neće zadužiti niti eura kredita već će sve o svom trošku graditi privatni investitori. Projekt će biti prikazan investitorima na prezentaciji u Moskvi i Lonodnu, a što ukazuje i od kuda u Beogradu očekuju da će doći glavnina novca za urbanizaciju grada. Trenutno većinu prostora za Beograd na vodi koriste Željeznice Srbije koje su već napravile plan i rok izmještanja kolosjeka i prateće infrastrukture izvan tog atraktivnog građevinskog zemljišta. "Nevjerojatno, ali čak 60 do 80 posto tih kolosjeka može da se stavi izvan funkcije i izmjesti u roku od šest mjeseci, čime se oslobađa najatraktivniji dio prostora za prvu fazu projekta. Kompletno izmještanje željezničke infrastrukture moguće je do sredine 2015. godine kada će se završiti nova stanica u Prokopu.

Do tada bi se trebao završiti i željeznički most kod Vinče za prijevoz opasnih tereta, što je ključni dio beogradskog željezničkog čvora", kazao je za Novosti Srđan Rupar, direktor tvrtke Beograd na vodi koja je u osnivanju. Dodaje da će sve ono što je pod zašititom kao spomenik kulture biti sačuvano. Planira se i izmještanje autobusne stanice, a procjenjuje se da će prije početka gradnju u pripremu terena i izgradnju infrastrukture biti potrebno uložiti 1,5 do dvije milijarde eura. Ovim projektom će biti povezani Ada Ciganlija i Kalemegdan.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Umjetni otok

Beograd na vodi će imati tri obale – jednu savsku i dvije koje će se dobiti probijanjem kanala čime će dio te lokacije postati umjetni otok. Upravo bi taj otok trebao postati prostor s najluksuznijim sadržajima. Planira se i rekonstrukcija starog željezničkog mosta, koji trenutno nije u funkciji, a koji će postati pješački prijelaz. Upravo će se pored tog mosta napraviti reprezentativni hotel koji će imati ambiciju da postane najviša građevina u Beogradu – naravno o detaljima će odlučiti privatni investitor.

U kompleksu su planirani i trgovački centri, riječna marina, komercijalni sadržaji te sportsko-rekreacijski centar. U Beogradu očekuju da će investitori ponuditi sa svojim objektima suvremeni dizajn koji će ovaj dio grada učiniti reprezentativnim.

Zagrebački projekt

Luka u Velikoj Gorici

Zagreb na Savi je višenamjenski projekt koji počiva na četri stupa. Prvi je energetsko vodnogospodarski koji podrazumijeva izgradnju hidroelektrana i zaštitu Zagreba i okolice od poplava. Procjenjuje se da je energetski potencijal ovog prostora ukupne snage 150 megavata. Planirana je i izgradnja riječne luke u Velikoj Gorici jer bi Sava postala plovna od Siska do slovenske granice, a što sada nije. Osim toga, oslobodilo bi se 350 hektara atraktivnog zemljištva, što je gotovo četiri puta više nego što se planira u Beogradu. Iako još nije poznato što bi se moglo nalaziti na tom zemljištu, u više navrata se spominjala i izgradnja novog objedinjenog kompleska hrvatske Vlade.