Ako je suditi prema onome što se priča, zbog krize eurozone u svim zemljama članicama opada povjerenje građana u Europsku uniju te europske institucije u cjelini. Nekoliko nedavno objavljenih izvještaja tvrdi da je osobito njemačka javnost Europi okrenula leđa.

Na primjer, prema nedavnoj objavi organizacije Open Europe, građani Njemačke imaju manje povjerenja u Europski parlament nego u svoj državni parlament, a zamjećuje se i pad povjerenja Nijemaca u europske institucije od početka krize. Isto tako, u komentaru Europskoga vijeća za inozemne odnose stoji: "Diljem kontinenta opada povjerenje u Europsku uniju. I dužnici s juga i vjerovnici sa sjevera sebe smatraju žrtvama." Usto, izvještaj istraživačkog centra Pew objavljen u svibnju pod naslovom "Novi europski bolesnik: Europska unija" zaključuje: "Europski je projekt trenutno na zlu glasu u većini Europe."

Cijeli je taj diskurz jednostavno pogrešan. Štoviše, povjerenje Nijemaca u euro čak se povećao tijekom krize, a iako je njihovo povjerenje u institucije EU do prije nekoliko godina opadalo, sada se vratilo. Najbolji pokazatelj stava Nijemaca prema euru vidi se u redovitoj anketi koja se provodi od 2002., u kojoj se postavlja jednostavno pitanje: "Želite li da se vrati njemačka marka?" U posljednjih nekoliko godina broj građana koji žele povratak marke stalno opada, a trenutno se kreće oko tek 35 posto. Za razliku od toga, danas je oko 50 posto onih koji bi radije zadržali euro, a brojka je stabilno rasla tijekom krize. Štoviše, trend sve većeg prihvaćanja eura započeo je 2008. godine s početkom globalne financijske krize, a uzlaznu je putanju nastavio s početkom europske dužničke krize 2010. godine. Čini se da su krizni uvjeti njemačke građane natjerali da pomnije razmisle o važnosti zajedničke valute.

U posljednjih je nekoliko godina njemačka javnost bila redovito objavještavana o potencijalnom trošku operacija spašavanja Grčke i drugih zemalja. Međutim, unatoč visokom potencijalnom trošku sve je više Nijemaca zaključilo da bi radije zadržali euro. Čak je i istraživanje organizacije Pew pokazalo da većina Nijemaca (52 posto) smatra da bi "njihova vlada trebala financijski pomoći drugim zemljama EU koje imaju velike financijske probleme". Štoviše, Njemačka nije zasebna pojava. U prosjeku je zabilježen tek skroman pad povjerenja u europske institucije diljem EU, a za njega je zaslužan izražen pad povjerenja u Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu i Irskoj. Međutim, važnije je to što je u tim zemljama povjerenje u institucije EU veće nego u državne institucije. Stoga, ono što se obično smatra rasprostranjenom krizom povjerenja u EU zapravo je opća kriza povjerenja u sve službene institucije na periferiji.

U Njemačkoj povjerenje u ključni element EU, u euro, stabilno raste. Taj temeljni trend također objašnjava ishod nedavno održanih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, tijekom kojih je Angela Merkel kampanju vodila na temelju "spašavanja eura" i pobijedila s osjetnom razlikom. Jedina otvorena antieuropska stranka nije uspjela ući u Bundestag. No, detalji o budućoj koalicijskoj politici u Njemačkoj za Europu su znatno manje bitni nego opća podrška Njemačke euru. Njemačka neće okrenuti leđa jedinstvenoj valuti niti europskome projektu u cjelini.

© Project Syndicate, 2013.