Startupovi u Sjedinjenim Američkim Državama zaslužni su za svako peto novo radno mjesto, ali taj broj daleko je manji od povijesnog vrhunca koji je prije desetak godina iznosio sedam radnih mjesta, piše britanski The Economist.

U fiskalnoj 2012. godini američki startupovi zaposlili su 2,7 milijuna ljudi, a 1999. ta brojka iznosila je oko 4,7 milijuna ljudi. Ako se broj novih radnih mjesta nastavi otvarati trenutnom brzinom SAD će predrecesijsku stopu zaposlenosti dosegnuti tek 2020. godine. Istovremeno u Americi se osniva isti broj startup tvrtki kao i prije desetak godina, piše The Economist. Diskrepancija koja se javlja između broja osnovanih starupova i broja novo otvorenih radnih mjesta svoje razloge ima u više čimbenika među kojima je gospodarska kriza samo jedan od njih. 

Gay brakovi i brodovi
Prije tri godine John Dearie i Courtney Geduldig zaposlenici Financial Services Foruma, koji predstavlja najveće američke financijske institucije, proveli su istraživanje među poduzetnicima pod nazivom "Gdje su poslovi". Odgovori nisu spominjali krizu kao najvažniju već niz drugih čimbenika, piše The Economist.Prvi problem koji su naveli poduzetnici, podjednako iz velikih multinacionalnih kompanija kao i oni iz manjih tvrtki bio je obrazovni sustav.

Prema mišljenju poduzetnika on ne stvara obrazovane radnike koji odgovaraju potrebama modernog tržišta rada. Kako manje tvrtke nemaju financijska sredstva koja bi uložila u dodatno školovanje svojih zaposlenika oni koji imaju potrebne vještine jednostavno rade više sati nego prije, a novi radnici se ne zapošljavaju. Drugi problem na koji su poduzetnici ukazali tiče se doseljenika. Imigranti su u SAD-u zaslužni za pokretanje barem polovine uspješnih startupova i veliki broj patenata, piše The Economist. Ali vlasti u SAD-u čini sve kako bi imigrante natjerale da napuste državu ili im slomile duh viznim režimom. Naime, ostanak u državi zahtjeva stalno zaposlenje kroz duže razdoblje ili napuštanje države u slučaju gubitka posla. Tako doseljenici bez stalnog državljanstva praktički ne mogu osnovati tvrtku niti prikupiti potrebni kapital. John Dearie i Courtney Geduldig tijekom svog istraživanja naišli su na dva heteroseksualna muškarca, vlasnika tvrtke koji su razmišljali iskoristiti mogućnost homoseksualnog braka kako bi jedan od njih koji je bio doseljenik mogao ostati u SAD-u, piše The Economist.

Također su naišli i na Maxa Martya, poduzetnika koji prikuplja sredstva kako bi porinuo brod u međunarodne vode blizu San Francisca s koje ga bi doseljenici radili poslove za tehnološke tvrtke iz Silicijske doline i tako zaobišli stroge imigrantske zakone. Kao treći problem poduzetnici su detektirali složenost i skupoću vlade. S jedne strane nalazi se složena zakonodavna regulativa, a s druge visoka porezna davanja. U razdoblju od 2009. do 2011. godine administracija Baracka Obame donijela je 106 novih propisa od koji svaki ima negativni učinak na gospodarstvo od 100 milijuna dolara godišnje, piše The Economist. Istovremeno poduzetnici sve više osjećaju nesigurnost izazvanu političkom ambicijom i promjenam zakonodavstva, što se najbolje vidi kroz slučaj Obamacarea.

Vanguard Group, tvrtka za upravljanje potrfeljima izračunala je kako su od 2011. godine zakonodavci iz Washingtona izglasali raznih poreznih zakona u vrijednosti 261 milijarde dolara što je rezultiralo gašenjem oko milijuna radnih mjesta.Naravno, iako tek na samom začelju navedenih problema financijska kriza samo je dodatno otežala poslovanje. Podaci pokazuju kako se više od 70 posto startupova u svom pokretanju financira vlastitim sredstvima, najčešće hipotekama na nekretnine. U trenutku kada prihod američkih domaćinstava pada za 40 posto jasno je u kakvim su problemima oni koji žele pokrenuti vlastiti posao. Također sve je manje tvrtki koje izlaze s ponudom dionica, a podaci govore kako je od 2001. godine većina novo otvorenih radnih mjesta upravo u onim startupovima koji su se izlistali na burzi.

Porez od pet posto
John Dearie i Courtney Geduldig kao zaključak svog istraživanja navode kako bi borba za poticanje poduzetništva u trenutku kada je nezaposleno 22 milijuna ljudi morala biti na samom vrhu prioriteta svih političkih snaga u SAD-u. Također zagovaraju uvođenje jedinstvene stope poreza za sve poduzetnike koja bi trebala iznositi pet posto za prvih pet godina poslovanja, piše The Economist. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost