Zemlje stare demokracije postupno i stalno u institucije ugrađuju načela pravednosti, a zemljama poput Hrvatske, koje su doživjele povijesne "prekide", to je znatno teže, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u četvrtak u Vatikanu na predavanju o odnosu politike i morala u tranzicijskoj Hrvatskoj.

"U društvima koja nisu imala povijesne prekide", rekao je, "osjećaj pravde u kontinuitetu se ugrađuje u institucije, ali povijest Hrvatske i susjednih zemalja nije imala takav stabilan poredak ili sustav vrednota".

"Danas politički lijeva Hrvatska baštini tekovine antifašizma i ideju socijalne pravde, ali i teret političke represije. Nasuprot njoj, rekao je Josipović, desna Hrvatska "koju se često, nekad s pravom, a nekad i ne, povezuje s katoličkom crkvom, baštini antitotalitarizam i sklonost demokratskome društvu i otvorenom tržištu, ali nosi teret pakta s nacizmom, nacionalizma optužbi za ekonomsko predatorstvo i socijalnu neosjetljivost", rekao je na predavanju predstavnicima diplomatskog zbora u papinskoj akademiji znanosti.

Hrvatsko društvo, želi li biti pravedno, "mora pomagati onima koji su ne svojom krivnjom postali žrtve rata ili tranzicije iz jednog u drugi ekonomski sustav, a ne smije ignorirati one koji su došli u društveno inferioran položaj izravnom ili neizravnom krivnjom politike, poput ljudi koji su ostali bez posla i socijalne sigurnosti zbog nemoralne, a katkad i nezakonite pretvorbe i privatizacije", rekao je.

Naglasio je kako je u Hrvatskoj ukinuta zastara "za kaznena djela koja najviše vrijeđaju pravo, ali i moral, ratne zločine, teške ekonomske zločine i ratno profiterstvo, a ne treba zaboraviti ni oprostiti ni zločine motivirane politikom, bili oni lijevih ili desnih korijena", rekao je Josipović pred predstavnicima diplomatskog zbora prevođenima dekanom kardinalskog zbora Angelom Sodanom koji je od vremena hrvatskoga stjecanja neovisnosti 1990. sve do 2006. bio vatikanski državni tajnik, pod dvojicom papa koji su posjetili Hrvatsku, Ivanom Pavlom II i Benediktom XVI.

Nužno je imati više osjećaja za druge i oslonca na pravdu i pravednost, rekao je hrvatski predsjednik koji je na tzv. "novoj pravednosti" temeljio vlastitu izbornu kampanju 2009. "Pravednost ovisi o tome imamo li kao pojedinci i društvo razvijen osjećaj za pravdu, da učinimo i ono na što nas ne obvezuje zakon, ali držimo da je moralno", rekao je. "Da ne okrenemo glavu na drugu stranu pred nepravdom" jer "neke odluke koje donosi većina imaju potencijal da naštete pojedincima ili manjim grupama", rekao je.

Josipović se u četvrtak prvi put službeno sastao s papom Franjom i s njime razgovarao o stanju u Hrvatskoj i u regiji te, iako mu nije uručio i službeni poziv, izrazio želju da papa posjeti Hrvatsku.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine