Hrvatska elektroprivreda (HEP) kreće u novi ciklus restrukturiranja, za koji upravo traži stručnu pomoć.

Idućih dana, naime, istječe rok za predaju ponuda za savjetnike koji će za HEP grupu i posebno za HEP Operatora distribucijskog sustava (ODS) izraditi studiju operativnog i strateškog restrukturiranja. Procijenjena vrijednost studije za Grupu je sedam milijuna kuna plus PDV, a za HEP ODS 11 milijuna kuna plus PDV. O razlozima raspisivanja dvaju javnih natječaja razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Matasićem, članom Uprave HEP-a zaduženim za financije, nabavu i informatiku.

Što se to događa u HEP-u s obzirom na to da je prije godinu dana usvojen četverogodišnji program restrukturiranja tvrtke?
Taj plan dio je programa rada prošle Uprave HEP-a, koji smo stavili izvan snage te smo donijeli novi Program rada, koji je u lipnju potvrđen na NO-u. Potom smo ga predstavili direktorima, u rujnu smo obišli velike gradove i djelatnicima iznijeli što namjeravamo provesti. 

Što, dakle, slijedi u HEP-u?
Iduće dvije godine bit će možda i najizazovnije u poslovnoj povijesti HEP-a. Moramo puno toga promijeniti, a u tom svjetlu objavljena su i dva natječaja za odabir savjetnika. U HEP-u, primjerice, dugo nisu napravljeni popisi procesa, analize aktivnosti, neki su procesi informatizirani, a neki nisu, a trebali su biti. Očekujemo da ćemo ovim natječajima dobiti pomoć konzultanata koji su takve procese u sličnim kompanijama već proveli.  

Zašto su objavljena dva natječaja?
Razdvojili smo Distribuciju jer u njoj zaposleno 75 posto ljudi. U tom nam je dijelu ograničen opseg djelovanja jer je riječ o reguliranoj djelatnosti. No, željeli smo da i Distribucija bude restrukturirana na način da svi procesi budu optimalni, da uvedemo i novosti u radu. 

Što su ciljevi novog programa?
Povećanje efikasnosti poslovanja osnovni je cilj. Bit je kroz restrukturiranje doći do bolje definiranih procesa i veće efikasnosti. Vladina analiza Clean start u HEP-u, koja nam je bila vrlo korisna, pokazala je da imamo velik prostor za napredak u usporedbi s drugim sličnim kompanijama u regiji i Europi. Mi to prihvaćamo i priznajemo da nismo u nekim segmentima dovoljno dobri i da to želimo promijeniti. HEP je, primjerice, najveći autoservis u državi. U HEP-u rade 262 radnika na popravljanju auta. Nemamo, recimo, asset management softver, a asset management bi trebao biti jedan od temeljnih alata za funkcioniranje distribucije. Sustav funkcionira zato što sve podatke njegovi ljudi drže u glavama, no to je nužno mijenjati i formalizirati, prenijeti u sustav asset managementa. Druga točka programa su investicije, koje s pravom svi očekuju. Imamo nekoliko projekata u raznim fazama pripremljenosti, od Omble do Plomina C, koje ćemo gurati do kraja. No, željeli bismo pokrenuti i neke druge investicije koje će u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju značiti i opstanak HEP-a.  

Koje bi to investicije bile?
Primjerice, gradnja hidroenergetskog sustava Senj-Kosinj. Bitni su nam revitalizacija i povećanje efikasnosti termoelektrana. U Osijeku nam 2018. izlazi okolišna dozvola, "zeleni certifikat" za postojeću termoelektranu i skuplje je obnavljati je nego graditi novu, a da bi građani imali grijanje, nužna su ulaganja u termoelektrane. HEP-ove cijene energije danas su, prema podacima Eurostata, među najpovoljnijima, a to je tako zato što je netko prije 30, 50, pa čak i 100 godina napravio dobre hidroelektrane, koje su danas amortizirane. Mi to želimo danas napraviti, da kad se netko za 20, 30 godina okrene može zaključiti da se investicijama u nove elektrane omogućila povoljna energija. 

Kakav će HEP biti kada se provede novi program?
Moderan, brži. Mijenja se i organizacija kompanije, interno, ali moguća je i promjena broja ovisnih društava.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Slijedi i privatizacija pojedinih djelatnosti?
Ne, ne planira se privatizacija bilo kojeg dijela HEP-a. No, o outsourcingu pojedinih djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost može se razgovarati. HEP ima i imovinu koja ne služi core businessu, poput turističkih kapaciteta. No, ne kažem da je nećemo zadržati, nego se to može staviti na stol i analizirati. Do sredine iduće godine želimo imati jasne stavove što ćemo raditi i nakon toga početi implementaciju. Od konzultanata očekujemo ne samo da naprave studiju nego i da je do konca 2014. provode s timovima HEP-a. 

Što će restrukturiranje značiti za broj zaposlenih? Koliko će radnika na kraju biti zaposleno u HEP-u?
Ja to ne mogu reći. Cilj restrukturiranja nije smanjiti broj zaposlenih, već optimizirati troškove i ubrzati procese. No, dat ću kontraprimjer ovome na što vi insinuirate, da će biti manje zaposlenih. Razgovarao sam s ljudima u distribuciji, gdje smo razmatrali projekt koji bi značio više zaposlenih u HEP-u, jer bismo unutar distribucija radili određene monterske i slične radove, koje nam sada obavljaju vanjski izvođači. To možemo raditi bolje vlastitim snagama i s manjim troškovima. Kada napravimo projekte i ako se složimo da to možemo sami bolje, zaposlit ćemo montere. No, to znači i da ćemo neke druge troškove morati smanjiti, ali restrukturiranje, definitivno, ne znači smanjenje zaposlenosti.  

Prethodni program restrukturiranja polazio je od smanjenja broja zaposlenih, ove je godine trebalo biti zbrinuto 1500 ljudi. Što je s tim?
Provodi se, jer je tako odlučeno, ali nismo zadovoljni time. Mislimo da se to može raditi pametnije i zato pristupamo novom modelu. 

Jesu li za prethodni program restrukturiranja bili angažirani konzultanti?
Ne. Radio se interno, a program je provođen u samo dvjema od 17 tvrtki iz Grupe HEP, u Distribuciji i Prijenosu.

Radnici su dobro prihvatili inicijativu?
Smatram da jesu. Ima i skeptičnih, ali želimo napraviti temelje za stabilan sustav. 

Neću dopustiti automobile starije od 12 godina

Percepija HEP-a kao javne tvrtke u javnosti je uvijek negativna, obilježena prevelikim brojem zaposlenih, stotinom menadžerskih ugovora, slabom efikasnošću, sada i prekomjernim brojem automobila.
Da, i sada će se na ta pitanja dati rješenja. Spomenuli ste automobile, no mi njihov broj sada smanjujemo za 25 posto.

Kritičari kažu da je to trenutačno najveća investicija u HEP-u.
HEP ima katalog svojih investicija, a nabava automobila to nije. No, ti su automobili HEP-u potrebni. Opasno je da ljudi voze 17 godina stare kamione i to osobno neću dopustiti. Što god komentirali. Mijenjaju se samo kamioni stariji od 17 godina i auti stariji od 12 godina, a kamioni stari 16 godina i auti od 11 godina ostaju. Nabavit će se transparentno, nabavit će se i dio hibrida, jer smatramo da HEP u Hrvatskoj treba promovirati hibridne i električne automobile. Na godišnjoj razini s novim autopmobilima HEP će uštedjeti 48 milijuna kuna, kroz manju potrošnju goriva, izdacima za gume i održavanje starih vozila.