Nakon snažnijeg rasta zabilježenog u lipnju i tijekom srpnja nastavljen je rast zaduženja opće države. Tako je na kraju ovogodišnjeg srpnja ukupni dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva, iznosio 122,37 milijardi kuna. Dug je iznosio oko 51 posto BDP-a. Ako isključimo izdana državna jamstva i dug HBOR-a, dug iznosi 101,97 milijardi kuna, odnosno oko 43 posto BDP-a. U odnosu na kraj prvog polugodišta dug je ostvario rast od 374 milijuna kuna, a na godišnjoj razini zabilježen je rast od 5,14 milijarde kuna.

Promjena strukture
Dug središnje države prema posljednjim podacima iznosio je 88,13 milijardi kuna, odnosno 230 milijuna kuna više nego na kraju lipnja 2006. godine. Tijekom srpnja bio je vidljiv nastavak trenda promjene u strukturi duga. Inozemni dio duga smanjen je za 560 milijuna kuna, a unutrašnji dug povećan za gotovo 790 milijuna kuna. Slične promjene u strukturi prisutne su i na godišnjoj razini, a ukupni dug je u odnosu na prošlogodišnji srpanj veći za 4,35 milijardi kuna. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist RBA, tvrdi da je cijela priča samo logičan rasplet poteza koje je Ministarstvo financija u suradnji s HNB-om napravilo kako bi reguliralo vanjski dug. Cijela priča, drži Dolenec, počela je još 2004. godine kada je Ministarstvo financija odlučilo zaustaviti rast vanjskog duga i orijentirati se na domaće tržište. Tako se u dogovoru s HNB-om odlučilo da više neće izdavati euroobveznice nego će se izaći s domaćim obveznicama, odnosno zaduživat će se kod domaćih banaka. Izdavanjem nekih jačih domaćih obveznica zamijenile su se dotad vladajuće euroobveznice što je pogotovo odgovaralo mirovinskim i investicijskim fondovima koji su tada imali gdje ulagati uz veće prinose. Naime, domaće obveznice imale su veće prinose od 100 do 200 baznih bodova, odnosno 1 do 2-postotna poena više nego je to bio slučaj kod prinosa na inozemne obveznice. Dolenec također smatra da je to bio vrhunski potez Ministarstva te kako će se, sudeći prema najavama, i dalje nastaviti forsirati zaduživanje na domaćem tržištu. Na kraju promatranog mjeseca dug izvanproračunskih fondova iznosio je 12,53 milijarde kuna, što predstavlja mjesečno smanjenje od gotovo pola milijarde kuna. Na godišnjoj razini izvanproračunski fondovi također su zabilježili smanjenje od 1,55 milijardi kuna. Tijekom srpnja zaduženost lokalne države nije zabilježila promjene te je i dalje iznosila oko 1,31 milijardu kuna. Na godišnjoj razini dug je zabilježio smanjenje od oko 275 milijuna kuna. Visina izdanih jamstava RH za promatranog mjeseca zabilježila su povećanje od 231 milijun kuna na ukupno 12,99 milijardi kuna.

Rast duga HBOR-a
I na godišnjoj razini zabilježeno je povećanje izdanih državnih jamstava od 1,35 milijardi kuna. Dug HBOR-a tijekom srpnja zabilježio je snažniji rast (više od 410 milijuna kuna), koji je u potpunosti generiran zaduživanjem na stranom tržištu te je na kraju promatranog mjeseca iznosio 7,41 milijardu kuna. U usporedbi s krajem prošlogodišnjeg srpnja dug ove financijske institucije bilježi povećanje za 1,26 milijardi kuna.

Visoka stopa rasta vanjskog duga

Vanjski je dug od 1999. do 2005. godine rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 16 posto, što je znatno više od prosječne stope gospodarskog rasta u istom razdoblju. Najveći rast vanjskoga duga zabilježen je 2003. godine kada je inodug zemlje povećan za 4,8 milijardi eura ili nešto manje od petine njezina BDP-a. U međuvremenu se promijenila i struktura dužnika, pa su državu kao vodećeg generatora rasta inoduga zamijenile banke koje se zadužuju kod matičnih banaka u inozemstvu. HNB je pripremio šest mogućih scenarija. Prema prvom scenariju, koji se temelji na prosječnim rezultatima i kamatnoj stopi od četiri posto, trošak otplate kamata već bi 2010. godine mogao premašiti godišnji rast BDP-a. Očekivani rast kamata u inozemstvu dodatno pogoršava ovaj odnos, pa bi uz prosječnu kamatu od pet posto, trošak kamate, prema drugom scenariju, premašio rast BDP-a već 2007.