Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno između prvog i trećeg listopada, pokazuje potpuni gubitak pozitivnog učinka hrvatskog ulaska u EU kako na percepciju rada Vlade tako i na doživljaj prvog ministra. Tome je svakako pripomogao spor Vlade RH s Europskom komisijom oko vremenskog ograničenja u tzv. Lexu Perković. Vlada je ovaj mjesec na samom dnu povjerenja, i s najnižom ocjenom za svoj rad, dok je premijer Milanović značajno porastao u izboru za najnegativnijeg hrvatskog političara. To je ujedno najizravnija posljedica sukoba s EK. 

Ukratko o rezultatima istraživanja:

▪ Blagi pad podrške SDP-u i HDZ-u, Laburisti treća stranka, HNS na izbornom pragu
▪ Prednost SDP-ove pred HDZ-ovom koalicijom
▪ Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Liniću uzlazni trend, Bandić ispred nekadašnjeg stranačkog šefa Milanovića a Karamarko na sedmom mjestu iza Jadranke Kosor
▪ Karamarko najnegativniji političar u zemlji, premijer Milanović mu se približava 
▪ Spor s EK u vezi tzv. Lex Perković najvažnija tema u posljednjih mjesec dana, čest izbor je gospodrska kriza, a događaji oko dvojezičnosti u Vukovaru na trećem mjestu

Rezultate istraživanja prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom listopada bilježi izbor od 25 posto (prema prošlomjesečnih 25,3%). HDZ-u je zaustavljen rast izbora koji je trajao od travnja, odnosno od izbora za Europski parlament. Tako je ovaj mjesec vodeća oporbena stranka zabilježila izbor od 21,9 posto (prema 22 posto iz rujna). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 7,0 posto (prema 6,9 posto iz kolovoza). HNS je i ovaj mjesec na samom izbornom pragu (sada 5 posto, u odnosu prema 4,9% iz rujna, odnosno 5,1% iz kolovoza). HSS je peti s izborom od 3,1 posto (kakav je zabilježen i u rujnu), a slijede HSP dr. Ante Starčević s 2,3% i HDSSB s 2,0%. "Obični" HSP je na 1,8% izborne podrške (isto kao i u dva prethodna mjeseca). Dvije su stranke zabilježile izbor od 1,3% (Hrast i HSLS). Preko jedan posto su IDS (1,1%) i Nezavisna lista Ivana Grubišića (1,0%). Dvije su umirovljeničke stranke na začelju ljestvice (HSU 1,1% i BUZ 0,9%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 1,9 posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (23,5%).

U tri dosadašnja mjesečna istraživanja aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) bilježi prednost u odnosu na koaliciju desnog centra koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS). U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9% koalicije lijevog centra prema 26,4% koalicije desnog centra), te se u posljednja dva mjeseca lagano topila. U rujnu je ona bila 6,1 postotnih poena (31,2% prema 25,1%), da bi početkom ovog mjeseca ona iznosila 5,7 postotnih poena (30,7% prema 25,1%). U tri promatrana mjeseca koalicija lijevog centra je izgubila 2,2 postotna poena izborne podrške (s 32,9% na 30,7%), dok je desna izgubila 1,3 postotna boda. 

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40,1% izbora (prošli mjesec 41,1%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici čvrsto drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 14,2% (u odnosu na prošlomjesečnih 11,6%). Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je treći izbor građana s 5,2 posto (što je nešto slabije od rujanskih 5,6%). Sada je Dragutin Lesar na četvrtom mjestu s izborom od 3,4% (prošli mjesec 3,1%). Premijer Milanović je ovaj mjesec peti s izborom od 3,1% (u rujnu 3,7%), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2,2% izbora na sedmom mjestu. Zanimljivo je da je ispred svog nekadašnjeg stranačkog kolege i vlastite stranačke akvizicije, Jadranka Kosor koja je za 2,5% građana/ki najpozitivnija politička osoba u zemlji. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Vesna Pusić (2,1%), Ruža Tomašić (2,0%) i Ljubo Jurčić (1,2%). 

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara deveti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,8 posto izbora (prema rujanskih 30,2%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 26,8 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 20,8%). Taj porast negativnog doživljaja najizravniji je pokazatelj doživljaja njegove politike koju je manifestirao u rujnu (u čemu se posebno isticao spor s EK). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 15% prema 14,9% iz rujna). Slavko Linić s izborom od 7,2 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 9,3%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Ivo Sanader (5,8%), Željko Jovanović (1,0%), Radimir Čačić (0,9%), Ivo Josipović (0,8%), Željko Kerum (0,7%) i Gordan Jandroković (0,5%).

Akademija Prodajni Mindset

Iskusni stručnjak Vedran Sorić otkriva kako (p)ostati uspješan, pogledajte i poslušajte!

Veća produktivnost

Zašto je ovo najbolje ulaganje u 2026.

Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 69,6 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 80,5% građana/ki (prema 81% iz rujna), dok je negativan za 10,9% (prije mjesec dana 11,6%). Zoran Milanović je pozitivan za 31% ispitanika/ca (u rujnu 39,1%), a negativan za 57,8% (u rujnu 49%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 26,9 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je za 16,6% građana/ki (jednako kao u rujnu), dok je za njih 71,1% negativan (u rujnu 70,5%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 54,5 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 57,2 posto građana/ki, a negativna za 28,5 posto. Gospođa Pusić bilježi netto pozitivan doživljaj od 28,8 postotnih poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 47,8% građana/ki, dok je za njih 27% negativan. Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 20,7 postotnih poena. Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 38,4 postotnih poena), a slijede ga Ivan Grubišić (netto pozitivan 17,2 postotnih poena) i Branko Hrg (0,5), dok Ruža Tomašić bilježi netto negativan doživljaj (9,4 postotnih poena). 

U posljednjem istraživanju recentni događaji u vezi spora između Vlade RH i EK oko Europskog uhidbenog naloga (kod nas poznatiji kao tzv. Lex Perković) najvažnija je tema proteklih mjesec dana za 32,4 posto hrvatskih građana. Slijedi već dugogodišnja tema – gospodarska kriza – s izborom od 16,8%. Najčešća tema iz prethodnog istraživanja, a koja se protegla i u ovom mjesecu (događaji u vezi dvojezičnosti i ćiriličnog pisma u Vukovaru) ovaj je mjesec na trećem mjestu sada s izborom od 12,7 posto. Štrajk medicinskog osoblja izbor je 11,1% građana/ki, dok je HEP-ovo smanjenje cijene struje za 7 posto izbor u 4,6% slučajeva. Slijedi Milanovićevo obraćanje u Saboru o stanju države i nacije (4,0%), trogodišnje smjernice fiskalne politike Vlade (3,1%), košarkaški uspjeh na Europskom prvenstvu u Sloveniji (2,4%) i divljanje navijača na utakmici Rijeka-Hajduk (2,3%). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor od 2%. 

Vlada RH u svom dvadesetom i prvom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 30,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 37,3%), dok vladinu politiku ne podržava 55,1 posto građana (prema 45,5% iz rujna) uz 14,6 posto neodlučnih. Tako se potpuno istopio pozitivan učinak ulaska u EU na podršku Vladi RH koji se očitovao i u ocjeni rada Vlade i u potpori njezinoj politici. Ovaj je mjesec Vlada za svoj rad dobila najslabiju ocjenu u ovom mandatu (2,21 prema prošlomjesečnoj 2,39). Za ilustraciju podatak da je na početku mandata u veljači 2012. ta ocjena iznosila 3,10. Predsjednik republike je ocjenjen s čvrstom četvorkom (3,74), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,20).