Kinesko tržište već je dugo iznimno zanimljivo zapadnim kompanijama, a ne postoji razlog da se na njemu ne okušaju i hrvatske kompanije, koje ipak imaju mnogo za ponuditi kineskim kupcima.

Jedan je to od zaključaka seminara "Jeste li spremni za Kinu", održanog u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. "Kineske potrošačke navike sve se više vesterniziraju, a to možemo i moramo iskoristiti", kazao je Miroslav Karamarković, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK. Trenutačni hrvatski izvoz u Kinu od 50 milijuna eura čini se kao statistička pogreška kada se stavi u odnos prema uvozu iz najmnogoljudnije zemlje, koji je prešao milijardu eura. Svi vjeruju da Hrvatska može ponuditi Kini više nego što je ponudila dosad. 

Neistražen teren 
Kina je i dalje neistražen teren za hrvatske tvrtke, koje uče na svojim pogreškama. I Badel 1862 učio je na vlastitim greškama i na kraju se uspio probiti na zahtjevno tržište, na kojem prodaje svoja vina. "Uspjeli smo izgraditi kvalitetan odnos s poslovnim partnerima u Kini i svladali smo zahtjevnu kinesku regulativu", objasnio je Dragan Milutinović, menadžer Badela 1862. Badel se sada sprema na ekspanziju u druge kineske gradove, od kojih gotovo svaki ima više stanovnika nego cijela Hrvatska. Karamarković kaže da Badel 1862 na kinesko tržište može povući i druge prehrambene tvrtke iz Hrvatske.

Šanse za našu industriju su i u području tekstila, zaštite okoliša, strojogradnji i distribuciji robe.Iako se u Hrvatskoj često može čuti kako treba riješiti brojne zapreke za inozemna ulaganja, inoulagači nisu tako glasni kada se žale na brojne kineske birokratske prepreke, shvaćaju ih kao nužnost, pa traže načine kako ih što bezbolnije preskočiti. Zato je Europska unija stvorila alat za prodor malih i srednjih tvrtki u Kinu – Centar Europske unije za malo i srednje poduzetništvo (EU SME Centar), koji pruža informacije o kineskim procedurama za otvaranje kompanija, trgovanju na tamošnjem tržištu i poslovnoj kulturi. 

Dobra priprema 
"Ulazak na kinesko tržište nije jednostavan, treba se dobro pripremiti, jer nema dovoljno informacija, a postoji i velika razlika između europske i kineske poslovne klime", kazao je Zsolt Takacs, stručnjak centra EU SME. Dodao je da se poslovno okruženje u Kini često mijenja, što tvrtkama stvara teškoće. "Veličina zemlje otežava mogućnost pronalaženja partnera, treba biti spreman na često mijenjanje propisa, a važno je i dubinsko snimanje partnera". A upravo je poslovna kultura nešto na što se treba priviknuti tipičan zapadnjak. Osim što se poslovi uglavnom dogovaraju za stolom u restoranu, kao i u Hrvatskoj, kineski partneri nerijetko će upitati i koliku plaću imate te će očekivati odgovor. Zapadnjaci će ipak odgovoriti na pitanje koje bi inače smatrali nepristojnim jer je Kina ipak dovoljno veliko i obećano tržište za sve.