Iako je većina Nijemaca u nedjelju odlučila po treći put ukazati povjerenje njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, ekonomisti upozoravaju da njezino nasljeđe uz niz neospornih uspjeha ima i gotovo isti niz neuspjeha. Također vrlo brzo bi, ukoliko se nova njemačka vlada žurno ne uhvati u koštac s problemina mogao eksplodirati niz ekonomskih tempiranih bombi, koje je Agela Merkel vješto gurala pod tepih.

Njezina popularnost je uoči izbora porasla na 70 posto, a ta slika zrcali najnižu stopu nezaposlenosti od ujedinjenja Njemačke od samo 5,3 posto. Nezaposlenost mladih je pak na 7,7 posto dok ta brojka u Francuskoj iznosi 26 posto, u Francuskoj 39,5 posto i čak 56,1 posto u Španjolskoj. I njemačka središnja banka Bundesbank je jučer u svom posljednjem mjesečnom pregledu poručila kako je gospodarstvo na putu je rasta u idućim mjesecima unatoč slabom početku trećeg tromjesečja, javlja Reuters. Međutim njemački ekonomisti upozoravaju kako kako je njemački gospodarski rast i niska stopa nezaposlenosti zapravo rezultat privida ekonomskog ciklusa, a vrlo brzo bi na naplatu moglo doći usporavanje kineske gladi za industrijskim strojevima i kapitalnom robom.

Jörg Asmussen, njemački član izvršnog odbora Europske središnje banke istaknuo je kako će Njemačka opet posta europski bolesnik i to kroz pet do deset godina, ukoliko nastavi zanemarivati ulaganja u svoju sve zastarjeliju infrastrukturu te ukoliko ne počne više ulagati u obrazovanje. Kako piše britanski Telegraph Najbolje njemačko sveučilište münchenski TUM tek je 59. mjestu najboljih svjetskih sveučilišta.

Kako javlja Deutsche Welle u Njemačkoj je trenutno ugroženo pravo na jednako školovanje za djecu iz svih slojeva društva, a u pravilu djeca iz obitelji gdje su roditelji bolje obrazovani, imaju veće šanse da se upišu na sveučilište.

Udruga njemačkih industrijalaca BDI, upozorla je pak na katastrofalne posljedice tvrdokornog inzistiranja na dobivanju struje iz obnovljivih izvora energije i poručila kako je investicije od 1000 milijardi eura u dobivanje struje iz energije vjetra i sunca ugrožava njemačku kompetitivnost. Naime, cijena struje je 30 posto viša u Njemačkoj nego u ostatku Europe te je dvostruko skuplja nego u SAD-u. Cijena plina je čak četiri puta veća nego u SAD-u, ishodištu energetske revolucije potaknute jeftinim plinom iz škriljca, koja nevjerojatnom brzinom redefinira svjetski ekonomski pejzaž i ujedno prijeti opstanku njemačke kemijske i plastične industrije.

OECD ističe kako Njemačka ima jedno od najrigidnijih tržišta rada na svijetu. Unatoč reformi Hartz IV provedenoj prije desetak godina i dalje je teško otpustiti radnike, što je velika prepreka start-upovima. Produktivnost po radniku porasla je od 2000. do 2010. godine samo 0,6 posto, dok je u drugim visokorazvijenim državama istodobno porasla za 1,4 posto.  Svjetska banka je Njemačku pozicionirala na 106. mjesto po lakoći pokretanja posla. Prema Indeksu svjetskog ekonomskog foruma, Njemačka je 31. u svijetu po mobilnom broadbandu, 75. po zdravlju banaka, 127. po lakoći zapošljavanja i otpuštanja i čak 139 po fleksibilnosti plaća.

Iz svega toga ekonomisti iščitavaju kako se strukturni problemi postojano nakupljaju, a zabrinjava ih što se tih problema stranke u predizborju nisu gotovo niti dotakle.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju