Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić poručio je danas u Rijeci kako Zakon o radu (ZOR) treba gledati u širem kontekstu, ne samo kao zakon koji štiti radnika, nego i kao zakon koji omogućuje lakše zapošljavanje, a gospodarstvenicima lakšu prilagodbu na krizu i restrukturiranje poduzeća.

Predstavljajući na javnoj tribini promjene koje njegovo ministarstvo predlaže u radnom zakonodavstvu, Mrsić je istaknuo kako ZOR treba gledati u vezi s povećanjem konkurentnosti Hrvatske, omogućavanjem zapošljavanja i povećanjem pokretljivosti radne snage. Također je istaknuo da je u Hrvatskoj samo oko 1,4 milijuna zaposlenih, što je tek 52 posto od svih koji bi trebali biti zaposleni. Svrha je do 2020. imati više od 64 posto zaposlenih, to jest više od dva milijuna, što bi, rekao je, omogućilo stabilan i održiv mirovinski sustav.

Ocijenio je da će, i kada se svi nezaposleni zaposle, Hrvatskoj nedostajati radne snage, te da zato i zakonski okvir mora biti jasan i nedvojben.

Ministar Mrsić istaknuo je kako ZOR štiti radnika, koji ne smije raditi više od 40 sati na tjedan plus osam sati prekovremeno, te je dodao da se novim rješenjima želi urediti prekovremeni rad, posebno onaj u trgovini koji nije prijavljen niti se plaća.

Radnicima se, rekao je, omogućuje da u slučajevima kada im poslodavac ne isplaćuje plaće odmah mogu krenuti s industrijskim akcijama, a sa socijalnim partnerima razgovara se i o uvođenju sustava otpremnina koji bi povećao sigurnost radnika.

Na otpremninu bi imali pravo svi radnici nakon tri godine staža, a fond za tu svrhu bio bi u rukama države. Radnik bi tim novcem mogao raspolagati kada dobije otkaz, ili bi ga mogao čuvati do kraja radnog vijeka i iskoristiti za druge svrhe, primjerice za dodatak za mirovinu. Te otpremnine bit će dio doprinosa jer će se ići na preraspodjelu doprinosa na plaću, a i poslodavci bi u tom dijelu trebali dati svoj doprinos, istaknuo je ministar Mrsić.

Osim jačanja sigurnosti radnika, ustvrdio je, nova zakonska rješenja idu i u smjeru fleksibilnijih oblika zapošljavanja, omogućavaju da se plaće uređuju ugovorima o radu ili kolektivnim ugovorom, a ne pravilnicima te razrješuju dvojbe u vezi s godišnjim odmorima.

Nakana im je i omogućiti poslodavcu da bolje i flekibilnije rasporedi radno vrijeme, uz uvjet da to najavi mjesec dana prije. Predlažu se i šire ovlasti inspektorima rada te predviđa da bolovanje neće moći prekinuti tijek otkaznog roka.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Ministar Mrsić pohvalio se rezultatima mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa i uz nanadu od 1600 kuna – od 4000 mladih koji su prošli osposobljavanje oko 60 posto zaposlilo se u roku od šest mjeseci ili godinu dana.