Privlačnost Ličko-senjske županije zasniva se na njenoj osebujnoj prostornoj strukturi gdje se na malim udaljenostima izmjenjuju slikoviti površinski i podzemni krški oblici s bogatim biljnim svijetom i rijetkim životinjskim vrstama, te najčišći dio jadranskog akvatorija s krškim vrelima, jezerima i gorskim vodama.

U tom jedinstvenom spletu elemenata mnogo je prirodnih znamenitosti i kulturoloških razlika između kontinentalnog i primorsko-otočnog dijela županije pa ovaj prostor s pravom zaslužuje epitet prirodoslovnog muzeja na otvorenom. Takva mozaičnost prostora određena je planinskim nizom Velebita, a glavninu njegovih najprivlačnijih sadržaja povezuje jedinstvena, 57 kilometara duga Premužićeva staza. Cijela je planina zaštićeni park prirode i uvrštena u UNESCO-v popis rezervata biosfere, a tu su i nacionalni parkovi, Paklenica i Sjeverni Velebit. Na obroncima Velebita je i utočište za mlade medvjede u selu Kuterevo, jedinstven projekt u svijetu u kojem trenutno boravi osam medvjeda i koje se može posjetiti u svako godišnje doba izuzev zime kada su u fazi mirovanja.

Najznačajnije podgorsko naselje oduvijek je bio Senj, koji povezuje kvarnerske otoke i zapadno-panonski prostor. Gradski muzej ima nekoliko stalnih postava, a malo je posjetitelja Senja koji nisu posjetili tvrđavu Nehaj. Drugo značajno podgorsko naselje je Karlobag, koji obiluje kulturno povijesnim spomenicima od kojih su najpoznatiji Fortica i Kava iz 13. stoljeća te Kapucinski samostan sa crkvom sv. Josipa iz 1713..Otok Pag sa dužinom od 60 kilometara ima najdulju obalu među jadranskim otocima.

Oko 84 kilometara njegove obale čine obale sa šljunkovitim i pješčanim plažama, među kojima su najpoznatije Zrće, Caska, Babe, Trinćel i Brančevica kod Novalje. Pored mora i priobalja, Ličko-senjska županija ističe se iznimnim bogatstvom slatkih voda. Zavale Like, Gacke i Krbave između Velebita, Kapele i Plješivice prirodno su sabiralište pitke vode. Najblistaviji primjer simbioze kamena i vode na kršu nedvojbeno su Plitvička jezera, najstariji hrvatski nacionalni park i spomenik prirode s liste svijetske baštine UNESCO-a. To je šumoviti planinski kraj kroz koji se, jedno ispod drugog, niže 16 prekrasnih jezera.

Jedna od brojnih mogućnosti za aktivni odmor je i lov i ribolov koji je najrazvijeniji na rijeci Gackoj, jednoj od najpoznatijih pastrvskih voda na svijetu. I dok vas rijeka zavodi svojom ljepotom, sigurno niste ni svjesni da ste u neposrednoj blizini najstarijeg naselja sa hrvatskim stanovništvom. Dokaz potječe sa zapisa na Baščanskoj ploči, a ostali dokazi se mogu pronaći u Otočcu u zavičajnom muzeju. Srednja Lika odlikuje se brojnim speleološkim objektima i tu se nalazi četvrtina ukupnih špilja zaštićenih kao geomorfološki spomenici prirode u Hrvatskoj. Speleološkim se bogatstvom posebno ističe špiljski park Grabovača sa Samogradskom špiljom kraj Perušića, u kojem je i jedina preostala turska kula u Lici iz XVI. stoljeća.Na širem području Gospića dvije su park-šume, Jasikovac i Vujnovića brdo, te Muzej Like s najcjelovitijom zbirkom izložaka dinarske tradicijske kulture.

U podvelebitskom selu Smiljan, oko sedam kilometara od grada, smješten je Memorijalni centar Nikola Tesla gdje se nalazi Teslina rodna kuća, replika ispitne stanice iz Colorado Springsa, Teslina turbina u potoku Vaganac te prototip broda na daljinsko upravljanje koji je Tesla napravio 1898. Na samo 4 kilometra od Smiljana nalazi se selo Veliki Žitnik, u kojem je rođen Otac domovine dr. Ante Starčević.Gastronomska ponuda županije spoj je dinarske i mediteranske tradicije.

Među mesnim jelima znane su lička i paška janjetina, te pršut. Ljubitelji ribe mogu birati između morskih poslastica ili čuvene gacke pastrve, a lički krumpir i kupus izvrstan su prilog. Gurmane će posebno oduševiti bogata ponuda sireva: paškog, velebitskog, krasnarskog, škripavca i base. Prema tradiciji prije jela se pije domaća rakija, šljivovica, šmrikovača ili loza, a blagovanje se završava domaćim slasticama, uštipcima ili fritulama.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a