Tržište kapitala uz dionice čine i obveznice, jednako tako dugoročni vrijednosni papiri, no s karakteristikom kreditnog instrumenta kojim izdavatelj dolazi do neophodnih financijskih sredstava umjesto da se zaduži kreditom. Na taj način kupci obveznica-investitori indirektno financiraju izdavatelja do dospijeća ili pak do prodaje tog vrijednosnog papira na tržištu i za to dobivaju nagradu u vidu stečenih kamata za razdoblje držanja papira te mogući kapitalni dobitak ako se cijena obveznice kreće iznad razine prvotnog stjecanja tog papira. Kao kupci obveznica na tržištu se pojavljuju i obveznički investicijski fondovi, koji sredstva prikupljena od udjelničara primarno plasiraju u takve instrumente na tržištu kapitala ne bi li im, kroz dulji vremenski horizont, osigurali dostojan povrat u pravilu viši nego što bi mogli ostvariti na klasična oročenja.

Niže stope
Ako je danas zbog velikog zamaha na burzama veoma popularno ulagati u dionice, tako su obveznice u počecima razvoja tržišta kapitala 2001. i 2002. godine bile zamašnjak koji je dominirao domaćim tržištem. Uzrok tome je bilo sve aktivnije upravljanje državnim dugom i refinanciranje kroz otvaranje novih izdanja obveznica, mirovinska reforma i mirovinski fondovi kao prirodan, standardan kupac državnih izdanja obveznica, te sve veće uključivanje segmenta investicijskih fondova i drugih institucionalnih ulagatelja, čija je imovina namijenjena takvim ulaganjima iz dana u dan bila sve veća i veća. Zbog pridruživanja EU se i kamatna stopa koju je Hrvatska trebala plaćati za svoja izdanja postupno počela smanjivati, što je samo po sebi, bez obzira na globalno kretanje kamatnih stopa, utjecalo na rast cijena obveznica. Na taj su način svi investitori zadnjih godina od ulaganja u domaće obveznice “pokupili” više nego dobre prosječne prinose na te investicije. Kad se ta kamata spustila na razine gdje su i druge zemlje slične ekonomske i političke situacije kao Hrvatska, te kad postoji situacija relativno uskog “spreada” na, primjerice, njemačka državna izdanja kao orijentira državnog duga za ovaj dio svijeta, i ostvareni prinosi mirovinskih i investicijskih obvezničkih fondova spustili su se na realnije razine. Stoga smo u ovoj godini i svjedočili takvim fluktuacijama u prinosima na obvezničke fondove budući da je u drugoj polovici siječnja krenula značajnija korekcija na cijenama dugoročnijih obveznica kada je postalo jasno da će ECB nastaviti s dizanjem kamatnih stopa na prekonoćne pozajmice, nakon što ju je čitavu 2005. godinu držala na niskim razinama od 2 posto. ECB je na to bila primorana zbog stanja europske ekonomije, kao i poučena iskustvom svojih kolega iz SAD-a koji su kamatne stope dizali 17 puta zaredom. Ta korekcija trajala je gotovo do početka srpnja, kada su krenuli prvi znaci oporavka. Zaustavljanje pada tržišta obveznica došlo je zbog kraja trenda dizanja kamatnih stopa u Europi i SAD-u, te se od tada obveznice trguju unutar raspona kraćih uspona i padova.

Nova izdanja
Sve u svemu, slično kao i kod novčanog tržišta i s njim povezanim novčanim fondovima, obveznički fondovi i obvezničko tržište u Hrvatskoj iza sebe su ostavili lijepo razdoblje procvata tog segmenta tržišta kao jednog od podcijenjenijih koje je znalo biti prepoznato od širokog kruga investitora i koje je ostvarivalo iznadprosječne povrate. Uslijedila je stabilizacija i povećavanje likvidnosti uz dolazak kamatnih stopa na realne okvire koje ne jamče nužno laku zaradu kao što je to možda bilo prije godinu, godinu i pol. Stoga će u takvim uvjetima uslijediti razdoblje u kojem će za fond menadžere biti bitna pravovremena informacija o potencijalnim novim izdanjima jer to utječe na ponudu i potražnju, kao i sposobnost da se repozicioniraju na izdanja koja dugoročno ostvaruju bolje povrate.

Antun Burić, fond menadžer, PBZ invest

* Mišljenje autora ne izražava nužno i stajališta kuće u kojoj je zaposlen. Tekst je izrađen u informativne svrhe i ne može se smatrati preporukom za sudionike na tržištu.

Središnji bankari dominiraju tržištem

Sigurno je najvažniji čimbenik daljnjeg kretanja obvezničkog tržišta u svijetu tendencija svjetskih centralnih bankara glede daljnjeg podizanja kamatnih stopa i, naravno, ako oni nakon kraćeg predaha odluče nastaviti s podizanjem kamata, sudbina obveznica je jasna jer u takvim uvjetima sigurno tako niska razina dugoročnih kamatnih stopa ne bi bila dugo održiva. No scenarij može imati i drukčiji tijek jer postoje naznake da ovaj predah možda zapravo znači pripremu za spuštanje razina kamata nakon dvogodišnjeg podizanja, barem što se tiče dijela svijeta vezanog za dolar.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno