Sve više njemačkih ekopoljoprivrednika okreće leđa ekološkoj proizvodnji zbog slabe dobiti i strogih zakonskih propisa.

To je pak paradoksalno s obzirom na to da potražnja za organski uzgojenim namirnica u Njemačkoj sve više rastu.Hrana bez kemijskih dodataka, kao i zaštita prirode i okoliša, sve su važnije teme u najvećem europskom gospodarstvu, javlja Deutsche Welle, i zbog kojih je i volumen tržišta tim namirnicama u posljednje četiri godine porastao za oko 21 posto. U odnosu na druge zemlje, Nijemci se po pitanju potražnje za bio proizvodima nalaze u samom vrhu svjetske ljestvice – iznad njih su samo Amerikanci. Međutim, njemački biopoljoprivrednici gotovo i da nemaju nikakvih prednosti od ovoga trenda, štovišem, samo ih je osam posto prešlo na ekološku proizvodnju. Problem je što je njihovo voće, povrće i meso preskupo u odnosu na stranu konkurenciju pa dok se gotovo svaki maloprodajni lanac u njemačkoj diči "svojom" paletom ekoproizvoda, oni u pravilu dolaze iz prekooceanskih zemalja, što ruši cijene njemačkih proizvođača.

"Bio sam nezadovoljan dobiti, imali smo problema sa žetvom, s uzgojem pa sam se odlučio vratiti starom načinu proizvodnje. No, i danas mislim da je biološki, ekološki način proizvodnje bolji", požalio se Deutsche Welleu poljoprivrednik Stefan Röhke.On je s 19 godina naslijedio roditeljsko imanje u Wendlandu u Donjoj Saskoj i pomalo s klasičnog načina proizvodnje prešao na organsko. Kako kaže, bilo mu jako stalo do toga da ne koristi pesticide i umjetna gnojiva. Tijekom jedanaest godina uspio je dobiti u prosjeku oko dvije tone biopšenice, no s obzirom na cijene to mu ipak nije bilo dovoljno za život koji su mu zagorčavali i strogi zakonski propisi."Zemlja u Wendlandu nije bogata mineralima, no usprkos tome kao ekopoljoprivrednik, nisam smio upotrebljavati mnogo umjetnog gnojiva. S oko 40 kilograma gnojiva koliko sam smio koristiti, nisam mogao dobiti pošten uzgoj, barem ne toliki da od toga mogu živjeti", kaže Stefan Röhke i dodaje da otkako ponovno proizvodi na klasičan način njegova zarada se udvostručila.Institut Thünen iz Braunschweiga posljednjih godina istražuje zašto sve više njemačkih ekoimanja prelazi klasični način proizvodnje. Hiltrud Nieberg, jedna od autorica posljednje studije na ovu temu, tvrdi kako se godišnje oko 600 seoskih gospodarstava vraća starom načinu proizvodnje. Njezino istraživanje je pokazalo kako su glavni motivi manjak razvojnih perspektiva, problemi zbog propisa i niska dobit."

Kolike su premije za poljoprivrednike koji posluju na ekološki način ovisi od pokrajine do pokrajine, kao i o tome koja je stranka trenutno na vlasti. Ovisno o politici, visina tih premija se podiže, spušta, ili pak potpuno ukida. To poljoprivrednicima stvaraveliku nesigurnost", kaže Nieberg.I na nivou EU su počeli puhati stari vjetrovi, pa su Europski parlament i Europsko vijeće krajem lipnja usuglasili zajedničke odrednice poljoprivredne politike kojima je planirano da sredstva iz takozvanog "drugog financijskog stupa" smanje za oko 15 posto. Riječ je o sredstvima iz kojih su se biopoljoprivrednicima isplaćivale premije, što je izazvalo val kritika ekopoljoprivrednika. Pozitivno je što je EU ostavila članicama slobodu da same odluče hoće li smanjiti te premije ili ne.Njemačka ministrica poljoprivrede, Ilse Aigner, nagovijestila je da u Njemačkoj neće biti rezova, no teško da će to biti dovoljno za održavanje postojeće razine, a kamoli za povećanje.