“Američka središnja banka će po svoj prilici kroz idućih šest mjeseci povećati ključne kamatne stope”, pokazuju rezultati istraživanja što ga je u režiji Financial Timesa među domaćim fond menadžerima proveo Thomson Financial izazvavši pravu pomutnju među investitorima na početku ovoga tjedna. Od ukupnog broja anketiranih menadžera, njih čak 40 posto izrazilo je uvjerenje kako će u idućih šest mjeseci kreatori monetarne politike donijeti odluku o podizanju kamatnjaka pokušavajući preventivnim djelovanjem stati na kraj inflacijskim pritiscima. I time su pesimisti stekli prevlast među fond menadžerima jer samo 38 posto njih u navedenom razdoblju ne očekuje nikakve promjene u monetarnoj politici. “Samo” jer se još prije nekoliko tjedana činilo kako je na pomolu drastičan zaokret aktualnog kursa središnje banke zbog čega se uvelike počelo špekulirati o skorom snižavanju kamatnjaka. Na tu su mogućnost još krajem rujna ukazivali terminski ugovori na kamatne stope, procjenjujući vjerojatnost realizacije takvog ishoda na siječanjskom sastanku na čak 46 posto. Nepunih mjesec dana kasnije, futuresi fiksiraju vjerojatnost od 6 posto, ali za povećanje kamatnjaka u siječnju.

Pridodamo li tome i najnovije izjave Nouta Wellinka, koji drži da su kamatne stope Europske središnje banke još “vrlo niske”, nimalo ne čudi zamjetan osjećaj nelagode koji se provlačio trgovinom na europskim burzama početkom ovoga tjedna. Situaciju je tek donekle ublažio najnoviji pad cijena sirove nafte temeljen na pretpostavci kako se članice OPEC-a, kao i do sada, neće striktno pridržavati proklamiranog plana smanjenja proizvodnje za 1,2 milijuna barela. No ta se teza na kraju zapravo pokazala kontraproduktivnom donijevši zamjetan pad cijena dionica naftne industrije, koje su za sobom na negativan teritorij povukle i znatan broj europskih burzovnih indeksa. Zanimljivo je pritom kako su prodavatelji pravili jasnu distinkciju između “malih” i “velikih” zbog čega se tercet najvećih (British Petroleum, Royal Dutch/Shell i Total) provukao s podnošljivim gubicima (oko 0,7 posto), dok su ostali zaglibili mnogo dublje, nerijetko i do minusa od 3 posto. Korekcija na tržištu nafte nije previše pomogla predstavnicima autoindustrije (obeshrabrenim očajnim rezultatima Forda), ali je zato u kombinaciji s pozitivnim preporukama brokera u istaknute dobitnike pretvorila dionice zrakoplovnih kompanija. Naime, analitičari Citigroupa pomaknuli su ciljanu cijenu Lufthanse sa 15,8 na 20 eura, a svojevrsno je promaknuće zaradio i Air France-KLM (sa 27,6 na 30 eura po dionici), što je u konačnici rezultiralo rastom spomenutog tandema od 2,3 posto (na 17,3 eura), odnosno 2 posto (na 26,4 eura). A takvim se razvojem događaja zapravo najviše okoristio British Airways ubilježivši rast cijene dionica od 3,6 posto. Glasine o mogućem povećanju vlasničkog udjela tvrtke Dubai’s Istithmar donijele su britanskoj banci Standard Chartered skok od 2,7 posto, dok je Techem bio u plusu od gotovo 15 posto (na 48,5 eura), temeljem ponude australske Macquarie Bank teške 1,1 milijardu eura (44 eura po dionici), koju Uprava njemačke kompanije smatra “neprijateljskom”. Istodobno, jedna potencijalna meta za preuzimanje ipak nije uspjela kapitalizirati navodni interes kupaca.

Dionice Corusa u minusu unatoč interesu brazilskog CSN-a

Riječ je o britanskom Corusu, za kojeg je navodno zainteresirana brazilska Companhia Siderurgica Nacional (o čemu svjedoči angažman investicijske banke Lazard), a spominju se još i njemački ThyssenKrupp (-0,2 posto), te ruski Severstal. No usprkos tome, Corus je bio u minusu od 0,2 posto (na 4,73 funte) smanjujući razmak u odnosu na jedinu službenu ponudu (iza koje stoji Tata Steel) po cijeni od 4,55 funti. Za razliku od Europe, u Aziji je sve bilo u znaku sezone objavljivanja poslovnih rezultata, kojom su se regionalni burzovni indeksi domogli najveće razine u pet mjeseci.