Malo i srednje poduzetništvo jedan je od najpropulzivnijih sektora koji na svojevrsan način stimulira cjelokupnu gospodarstvo. U Hrvatskoj je oko 99 posto poslovnih subjekata registrirano upravo u domeni malog i srednjeg  poduzetništva, a isti ti poslovni subjekti zapošljavaju oko 50 posto radne snage. Doprinos malog i srednjeg poduzetništva najbolje je vidljiv u činjenici kako upravo ono čini 44 posto ukupnog bruto društvenog prihoda u državi i oko 60 posto izvoza. Ipak, kako stoji u i analizi stanj u malom i srednjem poduzetništvu koju je izradilo ministarstvo gospodarstva “teško makroekonomsko okruženje utjecalo je na sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj, smanjujući broj postojećih poduzeća kao posljedicu zatvaranja malih poduzeća zbog pada prodaje i narudžbi. Ovime se još više naglašava potreba za strateškim pristupom razvoju ovog sektora, kojim se nastoji unaprijediti njegova konkurentnost”.

Usklađeni s EU 

Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj potpuno je usklađen s istim sektorom u EU-27. “Međutim, gustoća malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj iznosi 70% iste gustoće u EU. Hrvatska još uvijek nije uspjela dostići stopu rasta malog gospodarstva koja bi se mogla usporediti s onom u EU te ima veću stopu zatvaranja poduzeća”, stoji u analizi.

Nešto više od polovice subjekata malog gospodarstva u Hrvatskoj posluje u okviru uslužnog sektora. Međutim, za zemlju s malim domaćim tržištem, nužno je naglasiti važnost prerađivačke industrije koja je glavni izvor izvoza. Potrebno je usmjeriti se na povećanjeizvoza, kako bi se smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru malog gospodarstva u Hrvatskoj. Kada se još podrobnije pogleda struktura malog i srednjeg poduzetništva vidljivo je kako 55% cjelokupnog broja poduzetnika koncentrirano u 4 djelatnosti: 35% od ukupnog poduzetništva pripada sektoru trgovine na veliko i malo; 22% poslovanju nekretninama; 13.2% prerađivakoj industrija i 10.35%
arhitekturi.

Usljed nepovezanosti raznih registarskih baza, nije moguće izračunati stopu nataliteta za sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj u cijelosti. Međutim, analiza navedena u Izvješću opservatorija za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj iz 2012. pokazuje porast od 23% u broju malih i srednje velikih poduzeća registriranih kao društva s ograničenom odgovornošću u razdoblju od 8 godina. “U obrtničkom sektoru (uglavnom mikropoduzeća s neograničenom
odgovornošću), stopa nataliteta u 2011. godini iznosila je 9,1%. To je visoki postotak i ne može se primijeniti na cjelokupni sektor malog gospodarstva, jer je poznato da je stopa nastajanja obrta veća od stope nastajanja društava
s ograničenom odgovornošću.

Može se reći da ta stopa zavarava zbog činjenice da sva novonastala poduzeća neće odmah postati i operativna. No, čak i da je tako, podaci za obrte bili su 20% ispod prosjeka EU u 2007. godini, što ukazuje da su u RH uvjeti za obrt izuzetno nepovoljni i da treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se to izmijenilo”, stoji u analizi ministarstva.

Zatvaranja 

Problem postoji i prilikom iskazivanja ukupne stope zatvaranja poduzeća za sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj. Analiza kapitala malog gospodarstva u Hrvatskoj od 2002. do 2010. godine pokazala je ukupnu stopu preživljavanja malog gospodarstva od 58,4%. U istom razdoblju stopa preživljavanja malih poduzeća, međutim, iznosila je 93,7%, dok je prosječna godišnja stopa zatvaranja poduzeća u EU-27 iznosila 8,3%. Analiza podataka Fine o kapitalu malog i srednjeg poduzetništva u razdoblju 2002. do 2010. godine, također, je pokazala da je u tom razdoblju broj zaposlenih u malom gospodarstvu pao za 9%, pri čemu je kod mikropoduzetnika taj pad iznosio 36% dok je kod srednje velikih poduzetnika broj zaposlenih pao za 17%. Tijekom tog razdoblja, u velikim poduzećima nestalo je preko 27% radnih mjesta. Jedini rast u smislu zapošljavanja, zabilježen je u tom razdoblju kod malih poduzetnika (10 do 49 zaposlenih) koji su uspjeli povećati zapošljavanje za 30%.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Mikropoduzeća

Bez obzira mjeri li se broj poduzeća, ukupna zaposlenost u tim poduzećima ili njihova dodana vrijednost. U Hrvatskoj ima ukupno 168.931 subjekat malog gospodarstva. Od ukupnog broja, 92,2% je mikropoduzeća (do 9 zaposlenika), zatim 6,3% su mala poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika poduzeća iznose 1,2%. “I 2011. i 2012. godina bile su obje teške u poslovnom smislu za poduzetnike. U posljednje vrijeme poduzetnici se u javnosti negativno
percipiraju s argumentacijom kako nisu u dovoljnoj mjeri pokretali investicije niti otvarali radna mjesta. Dakle, kad treba pokrenuti gospodarstvo, brzo se detektiraju poduzetnici kao oni koji trebaju investirati, no kad ti isti poduzetnici progovore o problemima s kojima se susreću i koje treba rješavati da bi mogli investirati, onda se nekako pažnja skrene na neke druge teme. Kako se čak 86% svih novih radnih mjesta stvara u malim poduzećima nikako ne tješi činjenica da se s istim problemima susreću mali i srednji poduzetnici u EU”, izjavila je nedavno Anny Brusić, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika. Od dolaska nove Vlade na vlast u Hrvatskoj, jedna od najčešće spominjanih tema jest značajan porast sredstava za poticanje malog i srednjeg poduzetništva. Povodom toga Brusić je izjavila: “Posljednjih desetak godina poticaji za poduzetnike bili su više socijalne nego poduzetničke prirode jer bi veliki broj poduzetnika dobio poticaje, ali u malim iznosima. Srećom, ove godine, politika davanja poticaja malom i srednjem poduzetništvu se promijenila”.

Uvijek isti problemi

“U posljednjih desetak godina, koliko se ja bavim temom malog i srednjeg poduzetništva, problemi su uvijek isti, samo je njihov rang na ljestvici problema malo promijenjen”, izjavila je Brusić. Broj jedan problem su, spominje, administrativne barijere i pristup financijama te problem nelikvidnosti, koji je još od 2008. bio najveći problem. Mali i srednji poduzetnici puno očekuju od Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji bi
trebao riješiti problem nelikvidnosti te dijelom “čistiti” neaktivna poduzeća.