Hrvatska će poduzeti potrebne mjere kako bi svoj Zakon o pravosudnoj suradnji uskladila s pravnom stečevinom prihvaćenom u vrijeme pristupnih pregovora, navodi se u pismu premijera Zorana Milanovića kojeg je uputio predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu u vezi oko prijepora o tzv. lex Perkovića.

Milanović u pismu, objavljenom na internetskim stranicama Vlade RH, navodi kako osjeća da je neophodno da Barrosa izvijesti o zadnjim događajima u svezi "s razlikama u tumačenju provedbe Europskog uhidbenog naloga između nadležne Opće uprave EK-a i Hrvatske vezano uz suverenu jednakost država članica EU".

"Ističem kako se ne radi o nespremnosti Hrvatske da provede EUN, već o različitom tumačenju prava svake države članice EU na punu ravnopravnost u odnosu na ostale. Kad je riječ o EUN i načinu njegove primjene, to nažalost nije slučaj", piše Milanović.

Potpredsjednica Reding zatražila je 29. srpnja 2013. od Hrvatske pojašnjenje našeg stava, što je ministar pravosuđa i učinio svojim pismom od 26. kolovoza, navodi hrvatski premijer.

U tom pismu ministar Orsat Miljenić je izvijestio potpredsjednicu EK o trenutnom stanju provedbe EUN-a u Hrvatskoj, koja je "već izvršila 19 od 119 zaprimljenih naloga".

U pismu se i navodi kako su neke države članice svojevremeno stavile trajna vremenska ograničenja na provedbu EUN te da je "Hrvatska stoga osobito zabrinuta zbog činjenice da se EUN ne provodi jednako na čitavom teritoriju Europske unije, te se građani država članica u istim pravnim situacijama tretiraju na različit način što u konačnici dovodi do pravne nesigurnosti".

Ministar Miljenić je zaključno, piše premijer predsjedniku EK-a, izvijestio Viviane Reading "kako će Hrvatska poduzeti potrebne mjere da bi Zakon o pravosudnoj suradnji uskladila s pravnom stečevinom prihvaćenom u vrijeme pristupnih pregovora".

Premijer naglašava kako se u ovom stadiju ne bi niti obraćao predsjedniku EK-a "da nas jučer nije šokirala izjava glasnogovornice potpredsjednice Reding", koja je službeno agenciji Hini rekla kako se "kriminalci, osumnjičeni za ubojstvo hrvatskih disidenata u drugim zemljama EU za vrijeme komunističkog režima, mogu nastaviti skrivati iza granica Hrvatske".

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

Isto tako, nastavlja Milanović, ona je zaprijetila sankcijama i primjenom čl. 39 Pristupnog ugovora zaključujući da "hrvatski postupci predstavljaju ozbiljno kršenje EU prava". Kad bi tome bilo tako, jedan značajan broj država članica bio u istom prekršaju, smatra hrvatski premijer.

"Nažalost, od Vas kao predsjednika EK moram tražiti zaštitu, ali i obrazloženje, kako je moguće da se jedna država članica EU izravno optužuje da štiti 'komunističke ubojice i kriminalce'", napisao je Milanović.

Milanović dodaje kako njegova vlada već mjesecima nastoji okupiti parlamentarnu većinu kako bi se u Ustavu Republike Hrvatske ukinula zastara upravo za kaznena djela političkih ubojstava, kako bi se preživjelim počiniteljima moglo suditi.

"S obzirom da i Vi i ja dobro znamo da glasnogovornici ne govore u osobno ime, dodatno me zabrinjava rječnik predstavnice potpredsjednice Reding koji je istovjetan rječniku hrvatske političke oporbe. Želim vjerovati da se radilo o neovlaštenom istupu učinjenom bez znanja gđe. potpredsjednice", napisao je Milanović.

"Hrvatska ima dugu povijest dobrog, sadržajnog i partnerskog dijaloga s Komisijom – te nema nikakvog razloga da tako ne bude i u ovom pitanju. Uvjeren sam da se taj dijalog mora odvijati u izravnim kontaktima između nadležnih dužnosnika i stručnih službi dviju strana, a što je moguće manje u javnoj domeni", kaže Milanović.

Premijer na kraju pisma naglašava da je Hrvatska svoje obveze uvijek ispunjavala i ispunjavat će ih i dalje. "Istovremeno očekujemo i razumijevanje za hrvatsku zainteresiranost da se ista pravila primjenjuju na isti način na sve države članice", napisao je Milanović, dodavši da "jednako tako Hrvatska očekuje takav odnos s članovima Komisije koji dolikuje uvriježenom dijalogu Komisije i Vijeća, odnosno države članice.