Na Zagrebačkoj su burzi Crobex indeksi ojačali i protekloga tjedna, drugoga zaredom, no trgovalo se bez većih uzbuđenja, jer nije bilo važnijih vijesti i jer je još puno tržišnih sudionika na godišnjem odmoru.

Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna 0,66 posto, na 1.849 bodova, a Crobex10 1,06 posto, na 1.045 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je 63,5 milijuna kuna, što je otprilike 40 milijuna kuna više nego tjedan dana ranije, ali je i dalje riječ o niskoj likvidnosti.

„Posve očekivano, i protekloga je tjedna na domaćem tržištu trgovanje obilježila niska likvidnost. Bila je nešto veća nego prethodnih tjedana, no i dalje je mnogo tržišnih sudionika na godišnjem odmoru. Crobexi su blago ojačali, no nije bilo puno uzbuđenja. Nešto više trgovalo se tek dionicom Leda“, ističe Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria.

Najveći promet ostvaren je dionicom Leda, više od 20 milijuna kuna, a cijena joj je oslabila 1,78 posto, na 8.000 kuna. Tom dionicom još će se do 28. kolovoza trgovati s pravom na dividendu, koja iznosi 118 kuna po dionici.

Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, kojom je ostvareno 10,7 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 2,12 posto, na 177,70 kuna.

U blok transakciji dionicama AD Plastika ostvaren je promet od 6,3 milijuna kuna, po cijeni od 123 kune za dionicu. U redovnom je trgovanju tom dionicom ostvaren promet od 2,8 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 1,02 posto, na 123,90 kuna.

U fokusu investitora bila je i dionica Diokija. Uz promet od 3,9 milijuna kuna, cijena joj je oscilirala između 22 i 31 kune. Tjedan je završila s dobitkom od 7,5 posto, na 28,75 kuna.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

Znatne oscilacije cijene Diokija posljedica su vijesti o postupku predstečajne nagodbe. Početkom tjedna odgođeno je predstečajno ročište na kojem su se vjerovnici trebali izjasniti o novom planu financijskog restrukturiranja, da bi u petak bilo objavljeno da je postignut dogovor glavnih vjerovnika o načinu namire njihovih tražbina.

Među likvidnijim izdanjima, znatniji rast cijene ostvarile su dionice Ingre, za 8 posto, Podravke, za 7,35 posto, i rapskog Imperijala, za 6,58 posto.

Nešto izraženiji pad cijene zabilježile su, pak, dionice Jamnice, za 6,25 posto, te Belja i Đuro Đaković Holdinga, za 3,8 posto.

U fokusu ulagača bile su i vijesti o privatizaciji domaćih kompanija. Najavljeno je da će do sredine listopada biti raspisan natječaj za prodaju do 49 posto udjela u Croatia Airlinesu, a očekuje se i natječaj za prodaju dijela državnog paketa Petrokemije.

Idućega tjedna, pak, istječe rok za dostavu neobvezujućih ponuda za prodaju udjela države u Croatia osiguranju i Hrvatskoj poštanskoj banci.

„Dobro je što se intenzivirao privatizacijski proces. Međutim, udjele u tim kompanijama prodaje država, a dobiveni novac će uporabiti za servisiranje dugova, dakle neće se preliti na burzu i utjecati na veću aktivnost na domaćem tržištu“, kaže Mažurin.

Idućega tjedna Mažurin očekuje nastavak slabe aktivnosti investitora, uobičajene za kolovoz, dok bi raspoloženje moglo biti pod utjecajem zbivanja na inozemnim burzama.

A na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle, zahvaljujući naznakama jačanje kineskog i gospodarstva eurozone, no trgovalo se oprezno jer bi američki Fed već u rujnu mogao smanjiti poticajne monetarne mjere.

Ključan je sastanak Feda u rujnu

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,5 posto, na 15.010 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,5 posto, na 1.663 boda, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 3.657 bodova.

„Od početka kolovoza, većina indeksa bila je u korekciji. Sezona poslovnih rezultata bila je solidna, kao i makroekonomski pokazatelji, no tržište pritišće neizvjesnost oko budućih koraka Feda u vezi monetarne politike“, navodi Mažurin.

Zabilješka s posljednjeg zasjedanja Fedova Vijeća za operacije na otvorenom tržištu, objavljena u srijedu, pokazala je da se svi članovi tog vijeća slažu oko toga da Fed do kraja godine uspori kupnju obveznica, mjesečno vrijednu 85 milijardi dolara, no nema dogovora oko toga da li već u rujnu, tumači Mažurin.

Za odluku o smanjenju kupnje obvezanica bit će ključno daljnje poboljšanje američkih ekonomskih pokazatelja, posebice onih s tržišta rada. Pritom se očekuje da bi porast zaposlenosti od 200.000 u kolovozu vjerojatno potaknuo brže donošenje odluke.

„I idućih se dana očekuje neizvjesno trgovanje na burzama. Ključan će biti sastanak Feda u rujnu, a investitori će uz podatke o američkom BDP-u, osobnoj potrošnji, indeksu povjerenja potrošača i narudžbama trajnih dobara, posebno pratiti najnovije tjedne podatke o broju nezaposlenih u SAD-u“, zaključuje Mažurin.