Piranski proizvođač soli “Soline Pridelava soli” ušao je na hrvatsko tržište na kojem se bore tri domaće solane i nekolicina inozemnih proizvođača.

Riječ je, međutim, o potpuno drukčijem načinu prodaje soli u odnosu na ostale konkurente jer piranska solana svoje proizvode prodaje isključivo preko malih butika u svom vlasništvu, čime naglašava ekskluzivitet proizvoda.

Tako se mogu pohvaliti i dobrim marketingom pa ističu da njihovu sol koristi poznati televizijski kuhar Jamie Oliver, a prodrli su na englesko tržište preko trgovačkog lanca Sefridges te preko trgovine Fortnum & Mason na londonskom Piccadillyju. Nakon Austrije, Japana i Njemačke, piranska solana najavljuje ulazak na golemo rusko tržište, ali je prije toga iskoristila hrvatski ulazak u Europsku uniju te je preko umaške tvrtke MA-NI otvorila prvu trgovinu u tom gradu.              

“Otvorili smo trgovinu u Umagu, a uskoro ćemo i u još nekim gradovima Istre te u Zagrebu. Piranska solana sol prodaje na drugačiji način, preko butika, a radi se o kozmetičkoj i konzumnoj soli kao i cvjetnoj soli”, tumači Marin Paretić, vlasnik MA-Ni-ja dodajući da je zadovoljan dosadašnjom prodajom. Klavdiji Godnič, direktor solane kaže da su u prvih mjesec dana u Hrvatskoj prodali koliko i u svojoj trgovini na Bledu zbog čega ne krije zadovoljstvo. Poduzeće Soline je u vlasništvu grupacije Telekom Slovenije, a projekte za popularizaciju svojih soli financirali su i preko fondova EU. Sol su također i zaštitili kao izvorni proizvod.

Rekordni kapacitet solane u Piranu je 5000 tona soli. Za usporedbu, Solana Pag kao najveća solana u Hrvatskoj – preostale dvije su u Stonu i Ninu – godišnje proizvede oko 20.000 tona morske soli ( 80 posto ukupne hrvatske proizvodnje). Piranska solana stoga se usmjerila na ekskluzivitet pa sol prodaje u platnenim vrećama čiji kilogram stoji 4,8 eura. Oko 70 grama cvjetne soli kao najskupljeg proizvoda, stoji 3,3 eura. Solana Pridelava soli zapošljava 96 ljudi te je u prošloj je godini zabilježila prihode od 2,9 milijuna eura i simboličnu dobit. Proizvode i kozmetičku liniju, pa su nedavno otvorili i zdravstveni centar Thalasso Spa Lepa Vida.

Do sada su otvorili šest trgovina u Sloveniji, a Paretić se nada da će u Hrvatskoj moći i konkurirati i cijenom, dodajući da se neće razlikovati od cijene soli ostalih proizvođača. 

“Ma kakvi dućani sa slovenskom soli, kad oni nemaju soli niti za sebe! Pa u Piranu se godišnje proizvede tisuću tona, time se ne mogu namiriti niti potrebe Ljubljane!”, prokomentirao nam je Svetin Pejić, vlasnik Solane Ston. U stonskoj je solani prošle godine počela proizvodnja  cvijeta soli, koji se prodaje po cijeni od 105 kuna za 100 grama. “Lani smo prodali 500 kilograma cvijeta soli, ove godine smo zacrtali tisuću tona. Plan nam je u obliku cvijetne soli prodati oko 50 posto naše ukupne proizvodnje, no to će biti moguće tek kada saniramo cijelu solanu, uništenu godinama, ratom i potresom”, kaže Pejić. Cijena tog pothvata je 15 milijuna eura, jer je oblaganje bazena kamenom iznimno skupo. Zato će se aplicirati prema fondovima EU, no preduvjet za to je rješavanje jednog starog spora, nastalog još iz doba sloma Dubrovačke banke. Po tom pitanju Pejić najavlje nagodbu kako bi se što prije mogao okrenuti budućnosti i proizvodnji cvijeta soli.

“Od Hrvatske domaći proizvođači soli nisu dobili pomoć, pa se uzdamo u EU”, kaže Pejić, čija solana već godinama posluje s gubicima. Nezadovoljan je što u skladištu ima 2500 tona soli pogodne za posipanje cesta, a ne može ih prodati zbog znatno jeftinije konkurencije iz Sjeverne Afrike.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Hrvatski proizvođači soli uspijevaju namiriti mali dio domaće potrošnje koja varira između 120,000 i 250,000 tona godišnje.  Na pitanje o ulasku slovenske soli na hrvatsko tržište, Damir Oštrić, direktor Solane Nin, kaže da je “ulaskom u EU Hrvatska otvorila vrata inozemnim proizvođačima, ali je i domaća prehrambena industrija dobila mogućnosti prodora na potentno europsko tržište. U Solani Nin vjerujemo da je zdravo igranje tržišne utakmice po tržišnim pravilima jedino dobro i kompetentno natjecanje. Posebno nas veseli da smo ove godine sa kavijarom među solima, Cvijetom soli, prisutni na policama najvećih trgovačkih lanaca diljem Hrvatske”.

Solana Nin trenutno je u procesu dobivanja financijskih sredstava iz fondova EU kojim ćemo zasigurno dodatno unaprijediti poslovanje i plasman ninskih soli, rekao nam je Oštrić, direktor tvrtke koja zapošljava 16 radnika, lani je imala 8,2 milijuna kuna prihoda i lani je imala milijun kuna dobiti. Prošle su godine u Ninu ubrane skoro 4.000 tone obične soli i oko 15 tona cvijeta soli.

Najveća domaća solana, ona u Pagu, koja je u većinskom vlasništvu Agrokora, također proizvodi i cvijet soli, a nije do sada koristila fondove EU. Ta solana već godinama zapošljava skoro identičan broj radnika- sada ih je 88- i svake godine bilježi višemilijunsku dobit. Prihodi im dosta variraju, pa su nakon rekordnih 73,7 mil. kuna u 2010. imali pad 46,7 mil. kuna u 2011., te ponovni uzlet na 62,5 mil. kuna lani.

Prodaja i proizvodnja soli, najviše tehničke soli, u velikoj je ovisnosti o vremenskim prilikama u Hrvatskoj i u regiji, te je to glavni razlog oscilacija u prihodima Solane Pag.