EN DE

Pad poreza na dobit bit će 6 puta veći od Linićeva plana

Autor: Jadranka Dozan
01. kolovoz 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Iako to neće priznati, planovi ministra financija pokazali su se nerealnima/Goran Stanzl/PIXSELL

Dinamika naplate upućuje da će do kraja godine pad kod tog poreza biti 2,3-2,5 milijardi kuna, jer su prihodi od njega obično izdašniji u prvom dijelu godine.

Prema potpredsjedniku Vlade Branku Grčiću, "pokazatelji upućuju da se situacija u gospodarstvu poboljšava", ali jučer je uoči sjednice Vlade ipak priznao i da će "jesen biti teška u smislu održanja proračuna". Veći problem pritom vidi na prihodnoj strani, dok je rashodna, kaže on, "pod kontrolom", mada se s tim mnogi baš i ne bi složili. Osim što "prihodi ovise o tome hoćemo li zaustaviti pad BDP-a", Grčić ističe niz "tehničkih problema" poput prikupljanja PDV-a na uvoznu robu zbog pomaka u naplati koji se događa ulaskom u EU.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Porez na dobit u tom smislu nije apostrofirao, iako je na toj stavci punjenje državne blagajne u prvom dijelu godine najviše podbacilo u odnosu na planove, a kako je ovo i prva godina primjene poreznih olakšica za reinvestiranu dobit, ponešto se mijenja i u razrezivanju predujmova poreza na dobit. Budući da su pri korištenju porezne olakšice smanjili poreznu osnovicu te stoga nisu imali ni jasnu svotu predujma poreza na dobit za tekuću godinu (što se dosad razrezivalo kroz mjesečne uplate 1/12 porezne osnovice za prethodno razdoblje, tj. godinu), sad će za to poslužiti izvješća za tekuću godinu.

Prema potpredsjedniku Vlade Branku Grčiću, "pokazatelji upućuju da se situacija u gospodarstvu poboljšava", ali jučer je uoči sjednice Vlade ipak priznao i da će "jesen biti teška u smislu održanja proračuna". Veći problem pritom vidi na prihodnoj strani, dok je rashodna, kaže on, "pod kontrolom", mada se s tim mnogi baš i ne bi složili. Osim što "prihodi ovise o tome hoćemo li zaustaviti pad BDP-a", Grčić ističe niz "tehničkih problema" poput prikupljanja PDV-a na uvoznu robu zbog pomaka u naplati koji se događa ulaskom u EU.

Porez na dobit u tom smislu nije apostrofirao, iako je na toj stavci punjenje državne blagajne u prvom dijelu godine najviše podbacilo u odnosu na planove, a kako je ovo i prva godina primjene poreznih olakšica za reinvestiranu dobit, ponešto se mijenja i u razrezivanju predujmova poreza na dobit. Budući da su pri korištenju porezne olakšice smanjili poreznu osnovicu te stoga nisu imali ni jasnu svotu predujma poreza na dobit za tekuću godinu (što se dosad razrezivalo kroz mjesečne uplate 1/12 porezne osnovice za prethodno razdoblje, tj. godinu), sad će za to poslužiti izvješća za tekuću godinu.

Zbog toga su iz Porezne uprave poduzetnicima unatrag nekoliko tjedana slali dopise tražeći da im dostave financijska izvješća za prvih pet mjeseci ove godine. Pretpostavi li se da su ovogodišnji rezultati poslovanja vodećih kompanija reprezentativni u smislu kretanja dobiti, razrezivanje predujmova poreza na temelju tekućih izvješća za te će poduzetnike značiti i manje mjesečne iznose predujmova. Sve u svemu, stavka poreza na dobit teško da će u drugoj polovici godine zabilježiti bolju dinamiku u odnosu na 2012. nego što je bio slučaj u prvih šest mjeseci. U prvom polugodištu tog je poreza prikupljeno čak 1,5 milijardi kuna manje nego lani (2,88 prema 4,37 milijardi kuna).

U Ministarstvu financija su s tim u vezi istaknuli kako je to upravo posljedica oslobađanja poreza za iznos dobiti koju poduzetnici reinvestiraju (kroz povećanje temeljnog kapitala), nastojeći time golem proračunski podbačaj zapravo prezentirati kao Vladino poticanje gospodarstva.

Međutim, za ovogodišnji je pad poreza na dobit i više od olakšica za reinvestirane zarade zacijelo kriv lanjski pad samih zarada. U prosjeku su dobiti za 2012. bile od 20 do 25 posto manje nego godinu prije. Budući da se nepovoljan trend zarada poslovnog sektora nazirao i znatno prije kraja 2012. već pri donošenju proračuna za 2013. bilo je jasno da je plan o 7,3 milijarde kuna nerealan. To prije što se računalo i s efektom korištenja porezne olakšice.

Kako je priljev po osnovi poreza na dobit obično izdašniji u prvom dijelu godine, realno je očekivati da će i zaostatak u drugoj polovici godine biti manji nego u prvom. No, uvažavajući i to, dosadašnja dinamika punjenja upućuje da će do kraja godine pad kod tog poreza biti 2,3-2,5 milijarde kuna ili gotovo šest puta više nego što je predviđeno planom proračuna.

Autor: Jadranka Dozan
01. kolovoz 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (17)
Pogledajte sve

pa tko je lud ovdje poslovati, čovjeku su zatvorili lokal zbog 24 kn viška, a preplatio je PDV za 200.000 kn:
http://www.vecernji.hr/regije/pdv-sam-preplatio-200-000-kn-a-zatvorili-mi-kafic-zbog-24-kn-viska-clanak-593385

Osim poreza, kod nas je ogroman problem i nesigurnost. Zakoni se toliko često mijenjaju da iole svaki obrtnik koji je u sustavu PDV-a mora imati zaposlen odvjetnički ured da bi mogao ispravno raditi. Ne postoji sistem grešaka u našem gospodarstvu, greške se drastično kažnjavaju.

Hrvatski je privatnik nepogrešiv, a ako pogriješi u nečemu (i tu nije bilo niti namjere, niti štete po kupca ili proračun) onda mora biti kažnjen.

Ukoliko je bilo ogromne štete po proračun, onda mu se dio oprašta, a dio daje na rate…ako mu to odgovara…ako ne, ah otpisati će se.

Pa zašto bi netko iole normalan investirao, pogotovo u ovakvim vremenima, kada je država jasno rekla da su privatnici njoj nepotrebni, i da će se svaka i najmanja greška kažnjavati.

Znam, sada su aktuelni ugostitelji, ali kada sa njima završe, krenuti će na neku drugu djelatnost za koju im se učini da bi mogla imati još koju kunu u kasici.

Evo i malo službenije;

Graf koji prikazuje tri varijable: stopu poreza, utilizaciju kapaciteta proizvodnje i ukupni porez ubran poreznom stopom.

Pošto sam stavio da je stopa utilizacije kapaciteta funkcija od stope poreza po kojoj je maksimalna stopa utilizacije 1 ili(100%) i smanjuje se porastom poreza po formuli =utilizacija kapaciteta-(utilizacija kapaciteta prije*(0.001*trenutna stopa poreza)) kako raste sam porez pua 10 milijardi kuna kao moguće ubiranje poreza u Hrvatskoj.

Jasno je vidljivo da je optimalna stopa poreza oko 30% ili ona koja je 15% niža od trenutne.

Linić može staviti i 100% stopu poreza i istina porez ubran nikada neće doći na 0 ali će se jako priblžiti.

domach 1984 mala škola za neznalice :

Naravno da će prihod iz poreza na dobit pasti kada porez na dobit raste.

Ekonomska aktivnost se usporava i proporcionalno pada i porez na dobit pošto pada dobit jer su porezi rasli.

Teoretski može staviti i 70% porez na dobit ali će ubrati skoro ništa pošto će sve firme zatvoriti djelatnosti zbog neisplativosti.

Ne shvaćaju da je bolje relaksirati(ovog trena) ekonomiju i ići na količinu, ne sada na kvalitetu što pokušavaju napraviti.

Dakle ugrubo:

20% na 10 milijardi kuna ili

10% na 20 milijardi kuna?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close