Kada je u svibnju 2007. godine najvljeno da će upravljanje Siemensom potresenom nizom korupcijskih skandala preuzeti dotad slabo poznati Peter Löscher ulagači su reagirali tako što su dionicu kompanije digli na najvišu razinu u šest godina. Prošlog vikenda konačno su izgubili strpljenje nakon što je Löscherova strategija ulaganja u zelenu energiju i skupe akvizicije rezultirala petom revizijom dobiti naniže.

Tako se nadzorni odbor kompanije na sjednici na kojoj je zapravo trebao odobriti objavu rezultata 31. srpnja, kasno u subotu odlučio zahvaliti na suradnji 55-godišnjem Austrijancu.Löscherov neuspjeh dostizanja cilja rasta prodaje od 12 posto ujedno je reper za njegova nasljednika, koji će, kako javlja Bloomberg, vjerojatno biti glavni financijski direktor Josef Käser. Siemensovih 60 organizacijskih jedinica proizvodi široku paletu proizvoda poput vlakova, plinskih turbina, medicinskih skenera, i opreme za automatizaciju proizvodnje, otežava vođenje kompanije svakom menadžeru jer mora dobro poznavati stanje na svakom od tih tržišta. Zato nije isključeno da će se nova Uprava usredotočiti na manje poslovanja kako bi povećala profitabilnost.

"Doista smo vjerovali kako je stopa rasta od 12 posto realna i izvediva pa smo bili vrlo razočarani nakon što su iz kompanije poručili kako to neće uspjeti realizirati", kaže Kristian Falnes, glavni investicijski direktor Stavangera, koji ima nešto manje od jedan posto dionica Siemensa.Dok su druge njemačke industrijske perjanice rasle tijekom europske kreditne krize, zahvaljujući njihovoj snazi na izvoznim tržištima, Siemens je posrtao. Dionica kompanije je, nakon što je njezino vođenje u srpnju 2007. preuzeo Löscher izgubila 25 posto vrijednosti. Istodobno Volkswagen je udvostručio svoju vrijednost, BASF vrijedi 35 posto više, a Bayer 53 posto.Ključni element strategije rasta Siemesa Löscher je predstavio 2009. kada je rekao da će kompaniju transformirati u "diva zelene infrastrukture". Time je želio iskoristiti velik interes kompanija i vlada za većim korištenjem obnovljivih izvora energije. Iste godine je za 418 milijuna dolara kupio izraelski  Solel Solar Systems te povećao djel u talijanskom Archimede Solara Energyju za 45 posto.

Međutim, drastično rušenje cijena kineskih proizvođača solarnih panela koji su preplavili europsko tržište  i europska dužnička kriza rezultirali su time da je Siemens najavio zatvaranje poslovanja sa solarnom energijom. Ono je, naime, nakupilo više od milijardu eura gubitaka. Ulagače su razočarale i druge velike akvizicije, uključujući i sedam milijardi dolara vrijedno preuzimanje Dade Behringa, kompanije specijalizirane za dijagnostičku medicinu. Naime, ni ono nije opravdalo očekivanja i rezultiralo je otpisom vrijednosti kompanije. 

Vjetar

Zatajila distribucija

Löscherova nastojanja za proboj Siemensa na tržište obnovljivih izvora energije daleko od toga da nisu dala rezultate. Tako, je kompanija zaslužna za 83 posto svih europskih vjetroelektana na moru. No i taj uspjeh nije zasjenio drugi problem, pa je poslovanje prijenosa energije opterećeno potraživanjima od 682 milijuna eura zbog zastoja u isporukama struje proizvedenoj od vjetra.