Povremeni rad učenika uređen je Pravilnikom o obavljanju djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju. Povremeni rad učenika dopušten je samo tijekom školskih praznika, na temelju Ugovora o povremenom radu redovitih učenika i to uz posredovanje srednjoškolskih ustanova koje imaju dozvolu ministarstva nadležnog za rad i pod uvjetima utvrđenim Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik, Pravilnikom o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i Pravilnikom o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti. Pravilnikom (Glava IV. Obavljanje djelatnosti, 2. Posredovanje za povremeni rad redovnih učenika čl. 21.-31.) su utvrđeni uvjeti rada učenika, radno vrijeme, odmori i slično kao i obveze posrednika.

Ovlaštena srednjoškolska ustanova mora za posredovanje imati pisanu suglasnost zakonskog zastupnika, a za učenike mlađe od 15 godina i pisanu suglasnost inspektora rada.Ugovor sklapa učenik uz supotpis zakonskog zastupnika i naručitelj posla, a uz posredovanje srednjoškolske ustanove. Pravilnik propisuje da ugovor mora sadržavati: broj rješenja kojim je srednjoškolskoj ustanovi izdana dozvola, ime i prezime učenika, datum i mjesto rođenja učenika, broj članske isprave, puni naziv i sjedište naručitelja posla te podatke o vrsti poslova, broju radnih sati, cijeni sata rada i iznosu zarade. Ugovor se sklapa u četiri istovjetna primjerka od kojih se jedan dostavlja mjesno nadležnom inspektoru rada u roku od tri dana od dana sklapanja ugovora. Pravilnikom je propisano da posrednička naknada ne može biti veća od deset posto iznosa učenikove zarade i može se naplatiti samo od naručitelja. 

Podnošenje tužbe ne odgađa ovrhu arbitražnog pravorijeka 

Podigli smo tužbu radi pobijanja arbitražnog pravorijeka jer smatramo da je protivan javnom pravorijeku. Onemogućavamo li samim podizanjem tužbe privremeno da se provede ovrha na temelju arbitražnog pravorijeka?

Odredbom članka 21. točka 2. Ovršnog zakona propisano je da je ovršna isprava, između ostalog, i ovršna odluka arbitražnog suda. Prema članku 31. Zakona o arbitraži pravorijek arbitražnog suda ima prema strankama snagu pravomoćne sudske presude, osim ako su se stranke izričito sporazumjele da se pravorijek može pobijati pred arbitražnim sudom višeg stupnja. Dakle, ako ne postoji sporazum o mogućnosti pobijanja pred arbitražom višeg stupnja, arbitražni pravorijek će postati pravomoćan i moći će se tražiti njegova ovrha nakon proteka paricijskog roka ako je određen.

U Zakonu o arbitraži nema odredaba koje bi propisivale paricijski rok. Ako u arbitražnom pravorijeku nije određen paricijski rok, odredit će ga Ovršni sud na temelju članka 26. Ovršnog zakona.Prema članku 39. Zakona o arbitraži sud će odrediti ovrhu domaćeg arbitražnog pravorijeka, osim ako utvrdi da postoji neki od razloga za poništaj pravorijeka iz članka 36. stavak 2. točka 2. Zakona o arbitraži. To znači da sud neće odrediti ovrhu ako nađe da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske ili da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom.Međutim, sud neće uzeti u obzir one razloge za poništaj pravorijeka iz članka 36. stavak 2. točka 2. Zakona o arbitraži zbog kojih je tužba za poništaj pravorijeka već pravomoćno odbijena. Protiv arbitražnog pravorijeka može se podnijeti tužba za poništaj iz razloga navedenih u članku 36. Zakona o arbitraži. Podnošenje tužbe ne odgađa ovrhu arbitražnog pravorijeka samo po sebi. Kao što smo rekli, ovršni će sud, prije nego što odredi ovrhu, sam utvrditi postoje li neki od razloga za poništaj iz članka 36. stavak 2. točka 2. Zakona o arbitraži, osim u slučaju ako je tužba za poništaj pravorijeka, koja se temeljila na tim razlozima, pravomoćno odbijena.

Prema članku 61. stavak 1. točka 3. Ovršnog zakona, na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu ako je podnesena tužba protiv arbitražnog pravorijeka na temelju kojeg je određena ovrha, pod uvjetom da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Na zahtjev ovrhovoditelja sud može odgodu uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Za vrijeme odgode ovrhe ne će se poduzimati radnje kojima se ona provodi. Međutim, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Prema članku 23. Ovršnog zakona odluka je ovršna ako je njome naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje, činjenje, trpljenje ili nečinjenje (propuštanje). To znači da će arbitražni pravorijek biti ovršan samo ako je kondemnatoran. 

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju