Protekle godine u sektoru građevinarstva u pravnim osobama zaposleno je oko 85.000 osoba što je oko 7,6 posto ukupnog broja zaposlenika u pravnim osobama. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku, no kad se ovome pridoda i oko 35 265 zaposlenih u građevinskom obrtu koji ne ulaze u statistiku pravnih osoba nego obrta i slobodnih profesija, jasno je da brojka prelazi 100 tisuća, odnosno oko 120 tisuća. Posljednji pozitivan trend u građevinarstvu generiran je većinom rastom stanogradnje te ostalim investicijama privatnog sektora u gradnju poslovnih objekata i hotela.

Rast zapošljavanja
Nakon što je u drugoj polovici devedesetih započeo trend gradnje i obnove, građevinarstvo u strukturi bruto dodane vrijednosti Hrvatske posljednjih nekoliko godina sudjeluje sa oko sedam posto. Od 2001. godine primjećuje se trend realnog rasta bruto dodane vrijednosti potaknute građevinskom aktivnošću, koji je posebno bio izražen 2003. godine kada je dostigao 23,4 posto što je posljedica intenzivne cestogradnje. Već sredinom sljedeće godine došlo je do znatnijeg smanjenja fizičkog obujma građevinskih radova što je potrajalo čak 13 mjeseci. Nakon ovog negativnog trenda, koji je bio prouzročen manjim ulaganjima države, uslijedila je ponovna promjena trenda te ubrzavanje aktivnosti u građevinarstvu. Tako je 2005. u odnosu na 2000. godinu broj zaposlenih osoba povećan za gotovo 20.000, dok je relativni rast iznosio više od 30 posto, što kao posljedicu ima i pozitivne pomake u ukupnoj zaposlenosti. Broj izdanih građevinskih dozvola u razdoblju od siječnja do kolovoza, koji iznosi 8543, od kojih je oko 90 posto za stambene zgrade, pokazuje da će se taj trend nastaviti.

Država prednjači
Navedeni rast posebice je bio intenzivan tijekom prvih pet mjeseci ove godine, kada je rast građevinskih radova iznosio 12,7 posto. Međutim, da je brojka od više od 120.000 zaposlenih u građevinskom sektoru prevelika i neprirodno izazvana, upozoravaju iz HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva. U posljednjih nekoliko godina ta brojka stalno raste, no pitanje je tko financira te investicije. Najveći investitor do sada bila je država, što prema mišljenju Direktora HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva Zdenka Karakaša nije dobro. ‘’Potreba za gradnjom postoji, ali bilo bi mnogo bolje da imamo više privatnih investitora’’, navodi Karakaš. U Hrvatskoj prema strukturi gradnje, za razliku od ostalih europskih država, još prevladava niskogradnja. Brojna su ulaganja u ceste, infrastrukturne, javne objekte, a u svima se kao glavni investitor pojavljuje država. S druge strane, najveći broj obrtnika bavi se stambenom gradnjom,

Vrijednost građevinskih radova ove godine 14,24 milijarde kuna

Pozitivan trend u građevinarstvu, koji je započeo u prošlogodišnjem kolovozu, nastavio se i ove godine. Prema podacima RBA analiza, tijekom kolovoza, prema vrstama građevina, od ukupnog broja odrađenih sati 44 posto se odnosilo na radove na zgradama, dok se ostatak odnosio na ostale građevine. U prvom polugodištu ove godine građevinska poduzeća sa 20 i više zaposlenih završila su 2630 stanova, što je za 42,8 posto više nego u istom razdoblju 2005. Vrijednost radova prema izdanim građevinskim dozvolama u prvih sedam mjeseci iznosila je 14,24 milijarde kuna od čega se na vrijednost radova na zgradama odnosilo oko 9,58 milijardi kuna. Iako je zabilježeno smanjenje broja izdanih građevinskih dozvola u nekoliko posljednjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani, vrijednost izvršenih radova u drugom tromjesečju veća je za 8,5 posto.