Primjenom novog cjenika za povratne međunarodne letove od 1. studenog do 15. prosinca čelnici hrvatske nacionalne zrakoplovne kompanije Croatia Airlines žele povećati popunjenost svojih zrakoplova i pokriti “crnu rupu” između ljetne sezone i novogodišnjih praznika, odnosno božićnih blagdana. Prema najavama, posebna ponuda s nižim cijenama vrijedit će i nakon 10. siječnja kada završava razdoblje u kojem avioprijevoznici tradicionalno imaju dobro popunjene zrakoplove. Međutim, što cijena povratnih letova Croatije Airlinesa na dvanaest međunarodnih destinacija od 139 eura znači putnicima? Croatia Airlines ponudila je na tim linijama povoljnije karte za deset posto sjedišta u zrakoplovima čime se cijenom željela približiti, ali ne i izjednačiti s niskotarifnim kompanijama. Tako, primjerice, za termin leta krajem studenog i povratak početkom prosinca povratna karta iz Zagreba za Berlin/Tegel stoji 354,13 eura (29. studenoga odlazak, 4. prosinca povratak), a let 4. prosinca povratak 7. prosinca dvostruko je skuplji – 717,03 eura. U razdoblju od 29. studenoga do 7. prosinca raspon u cijeni karte koju treba platiti za povratni let na toj relaciji je od 354,13 eura do 902,93 eura tako da unatoč povoljnijoj ponudi valja itekako pripaziti prilikom rezervacije karata. Ako se pak želite isti dan vratiti, cijena je gotovo u pravilu ona najviša – 902,93 eura.

Takse i pristojbe
S druge strane, low-cost kompanija Germanwings u istom tom razdoblju na liniji Zagreb/Berlin/Schonefeld nudi karte po cijeni od 54,99 eura do 69,99 eura sa svim ograničenjima koje niskotarifne tvrtke nude. Riječ je o cijeni u koju su uključene takse i pristojbe, ali ne i naknade kao i teža prtljaga ili veća sportska oprema. Slično je i s povratnim letom iz Zagreba za Hamburg koji u Croatia Airlinesu za isto razdoblje stoji od 367,34 eura do 896,06 eura, a Germawings za kartu traži 67,74 eura. Jedina linija na kojoj Germanwings po cijeni lošije stoji u odnosu na Croatia Airlines je ona prema Stuttgartu koja stoji više od 200 eura, a Croatia Airlines leti za njihovu najpovoljniju destinaciju u Njemačkoj – Frankfurt, za 171,07 eura što je znatno jeftinije u odnosu na razdoblje prije uvođenja novog cjenika kada su karte stajale od 1873 do 4189 kuna. Velike razlike u cijeni su i na letovima iz Zagreba za Düsseldorf. Naime, cijena karte krajem studenoga stoji čak 901,45 eura, odlazak 27. studenoga, a povratak 30. studenoga stoji 615,39 eura. Da treba biti oprezan i s low-cost tvrtkama pokazuje primjer Wizz Aira koji od Zagreba do Londona/Lutona za odlazak 27. studenoga i povratak 3. prosinca nudi povratnu kartu po cijeni od 0,02 eura, što kada se uključe davanja stoji 60,11 eura. Croatia Airlines pak do Londona/Heathrowa naplaćuje karte od 169,99 eura (26.-28. studenoga), ali i 584,79 eura (26.-27. studenoga). Slične cijene bile su i prije, od 246,83 eura do 607,17 eura. Low-cost tvrtka Easyjet povratni let od Ljubljane do Londona/Stansteda naplaćuje 73,7 eura, a za povratni let od Splita do Londona/Lutona krajem listopada trebalo je platiti 135,67 eura, ali valja napomenuti da je riječ o sezonskoj liniji koja se ukida od 29. listopada do 24. ožujka.

Udaljeni aerodromi
Croatia Airlines također krajem listopada od Splita do Londona/Gatwicka, aerodrom smješten bliže središta grada, za povratnu kartu uzima 238,74 eura, što je niža cijena u odnosu na ostale termine kad doseže do 618,22 eura, ili na termine krajem studenog kada je prosječna cijena oko 550 eura. Pitanje blizine aerodroma inače se postavlja kao ključno kad je riječ o niskotarifnim aviokompanijama koje uglavnom, ali ne i u pravilu, lete do udaljenijih aerodroma. Drukčijom poslovnom strategijom, prema kojoj se u avionu naplaćuje sve kad se karte kupuju preko Interneta, low-cost kompanije smanjuju troškove i tako omogućavaju niže cijene u odnosu na ostale linijske avioprijevoznike koji u cijenu karte uključuju i ostale usluge.

Odbijen zahtjev za uvođenje aviolinije Beograd – Zagreb

ZAGREB – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka odbilo je zahtjev srpske aviokompanije Centavia da od 25. listopada uvede čarter-linije između Zagreba i Beograda. Centavia je 12. listopada podnijela zahtjev Ministarstvu prometa za izdavanje odobrenja serije letova povremenog, odnosno neredovitog zračnog prometa na relaciji Beograd – Zagreb. Nakon sastanka u Upravi za zračni promet, koji je održan jučer poslijepodne, utvrđeno je da zahtjev Centavije ima sve elemente redovitog letenja, a ne sadrži sve pretpostavke povremenog neredovitog letenja. “Stav ovog Ministarstva je da se tome zahtjevu ne udovolji. Takvo letenje, u trenutno postojećim okolnostima nepostojanja dvostranog Sporazuma o zračnom prometu između Republike Hrvatske i Republike Srbije, ne bi bilo u interesu Republike Hrvatske, odnosno njezinih zračnih prijevoznika”, stoji u odgovoru glasnogovornice Ministarstva Marine Halužan. Navodi se i da Srbija nikada nije odgovorila na Hrvatske prijedloge da se potpiše sporazum tako da ne postoji međunarodnopravna pretpostavka za odobrenje uspostave redovitog zračnog prometa. Takva odluka ne znači da će prestati davati dozvole za letenje svim zračnim prijevoznicima, uključujući i Centaviju, kada njihovi zahtjevi budu ispunjavali sve elemente neredovitog ad-hoc čarter-letenja. Kako doznajemo, Centavia nije dobila ni odborenje od Zračne luke Zagreb potrebno za čarter-linije, a čudi i da su zahtjev Ministarstvu prometa poslali praktički u zadnji čas uzdajući se u moć lobiranja hrvatskih partnera koji navodno dolaze iz redova bivših zaposlenika tvrtke Astra.
(Goran Borković)