Prema posljednjim podacima DZS-a potrošačke su cijene na godišnjoj razini u lipnju porasle za 2 posto, sto je nešto snažniji rast nego u svibnju (1,6 posto), no inflatorni pritisci i dalje su slabi. Na mjesečnoj razini cijene su niže za 0,2 posto, pišu analitičari RBA.

Godišnji rast potrošačkih cijena bio je prije svega potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda koje su porasle za 6,6% godišnje. Pri tome je najviši rast ostvaren kod povrća (18,9%) i voća (12,6%). S druge strane, s obzirom na to da vanjskih pritisaka na cijene energije nema, a iščeznuo je i učinak porasta domaćih cijena energije, cijene energije su u lipnju djelovale na ublažavanje inflatornih pritisaka na godišnjoj razini, stoji u analizi.

Tako je rast potrošačkih cijena kada se isključe cijene energije iz indeksa iznosio 2,4% godišnje. Na godišnjoj razini vidljiv je i rast cijena ugostiteljskih usluga. Cijene hrane i pica u ugostiteljskim objektima vise su za 1,4% godišnje, a usluga smještaja za 5,4% godišnje.

Na mjesečnoj, ali i na godišnjoj razini primjetan je rast cijena paket-aranžmana (3,3% godišnje te 6,3% mjesečno). S druge strane, cijene odjeće su ostvarile pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini (-2,7% godišnje i -3,2% mjesečno).

Godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrđenih cijena, odnosno rastom troškova, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje. U narednim mjesecima RBA analitičari očekuju zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije.

Bez oporavka gospodarstva pritisaka na rast cijena nema, a s druge strane ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doci i do pojeftinjena određenih proizvoda i usluga (primjerice komunikacijskih usluga), zaključuje se u analizi.