EN DE

Rast hrvatskog BDP-a od 4 posto ispod prosjeka regije

Autor: Teuta Franjković
18. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Kreditiranje će usporiti rast 2007. i 2008. godine zbog uvođenja kreditnog registra i strože restriktivne monetarne i fiskalne politike Hrvatske narodne banke

Prema istraživanju o razvoju bankarskog sektora u istočnoj Europi “New Europe Banking Outlook” UniCredit grupacije, rast hrvatskog BDP-a iduće godine bit će 4,0 posto što je poprilično ispod prosjeka regije koji iznosi 5,4 posto. Točnije, lošiji rast od Hrvatske trebala bi imati jedino Mađarska (2,7 posto), dok baltičke zemlje poput Estonije (9,4 posto) i Latvije (9,0 posto) imaju više nego dvostruko veći rast. Dvije zemlje koje iduće godine ulaze u EU imat će znatno brži rast, Bugarska – 6 posto i Rumunjska – 5,7 posto, procjenjuju analitičari UniCredita. Makroekonomski stručnjaci preporučuju Hrvatskoj da se drži čvrste monetarne i fiskalne politike kako bi na vrijeme ušla u EU, kako bi slijedila primjer Slovenije koja bi od 1. siječnja trebala uvesti euro.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rizik inflacije
Nominalni BDP također se kreće negdje oko sredine u odnosu na ostale države te iznosi oko 33,9 milijardi eura. Usporedbe radi, bruto nacionalni proizvod BiH iznosi 8,5 milijardi eura a Srbije 22,3 milijarde eura. Analitičari su rast hrvatskog bruto nacionalnog proizvoda ocijenili solidnim, a privatnu potrošnju relativno umjerenom. Očekuju da će HNB nastaviti čvrsto držati nisku stopu inflacije i stabilni devizni tečaj. Zbog povećanja cijena energije (nafte, struje i drugog) mogao bi se povećati i rizik inflacije, a strane investicije mogle bi dovesti do povećanja stope neto izvoza. Jaka potražnja za ulaganjima proširuje troškovni deficit što vanjski dug čini najvažnijom sastavnicom BDP-a na koju je potrebno posebno pripaziti. Realna potrošnja fokusira se na smanjenje graničnih prihoda što stvara nužnim da se regulira izvoz što prije kako bi se smanjio ukupni vanjski dug. Neto prihodi od kamata također su usporili svoj rast te će se tijekom 2007. godine morati raditi upravo na izjednačavanju kamatnih spreadova i povećanju cijene kreditiranja od strane banaka. Na taj su način mjere HNB-a usmjerene na destimuliranje stranog zaduživanja. Beskamatni prihodi pokazuju također minorni rast, a stručnjaci preporučuju uvođenje risk menadžmenta koji uključuje i kreditnu kontrolu. Nešto slično pokušava se uvesti oformljavanjem kreditnog registra koji će bankama dati jasan pregled svih dužnika. Takav način poslovanja, smatraju u UniCreditu, osigurat će rast ukupne dobiti iznad 10 posto tijekom sljedeće dvije godine. Zabilježeno je povećano kreditiranje poduzeća, a smatra se da će ukupno kreditiranje usporiti svoj rast tijekom 2007. i 2008. godine što zbog uvođenja kreditnog registra i strože restriktivne monetarne i fiskalne politike, a što zbog jačanja ukupnog BDP-a. Rast se očekuje i u sektoru nekretnina i stambenih kredita, dok potrošački leasing ostaje relativno malim segmentom osobne potrošnje. Mnogo je zastupljeniji u korporativnom sektoru gdje je fiskalni tretman takvog načina zaduživanja vrlo povoljan. Nakon dinamičnog rasta depozita u 2006. godini, poradi usporavanja ukupnih gospodarskih aktivnosti i cjelokupnog kreditiranja, očekuje se usporavanje, osobito u korporativnom sektoru.

Prema istraživanju o razvoju bankarskog sektora u istočnoj Europi “New Europe Banking Outlook” UniCredit grupacije, rast hrvatskog BDP-a iduće godine bit će 4,0 posto što je poprilično ispod prosjeka regije koji iznosi 5,4 posto. Točnije, lošiji rast od Hrvatske trebala bi imati jedino Mađarska (2,7 posto), dok baltičke zemlje poput Estonije (9,4 posto) i Latvije (9,0 posto) imaju više nego dvostruko veći rast. Dvije zemlje koje iduće godine ulaze u EU imat će znatno brži rast, Bugarska – 6 posto i Rumunjska – 5,7 posto, procjenjuju analitičari UniCredita. Makroekonomski stručnjaci preporučuju Hrvatskoj da se drži čvrste monetarne i fiskalne politike kako bi na vrijeme ušla u EU, kako bi slijedila primjer Slovenije koja bi od 1. siječnja trebala uvesti euro.

Rizik inflacije
Nominalni BDP također se kreće negdje oko sredine u odnosu na ostale države te iznosi oko 33,9 milijardi eura. Usporedbe radi, bruto nacionalni proizvod BiH iznosi 8,5 milijardi eura a Srbije 22,3 milijarde eura. Analitičari su rast hrvatskog bruto nacionalnog proizvoda ocijenili solidnim, a privatnu potrošnju relativno umjerenom. Očekuju da će HNB nastaviti čvrsto držati nisku stopu inflacije i stabilni devizni tečaj. Zbog povećanja cijena energije (nafte, struje i drugog) mogao bi se povećati i rizik inflacije, a strane investicije mogle bi dovesti do povećanja stope neto izvoza. Jaka potražnja za ulaganjima proširuje troškovni deficit što vanjski dug čini najvažnijom sastavnicom BDP-a na koju je potrebno posebno pripaziti. Realna potrošnja fokusira se na smanjenje graničnih prihoda što stvara nužnim da se regulira izvoz što prije kako bi se smanjio ukupni vanjski dug. Neto prihodi od kamata također su usporili svoj rast te će se tijekom 2007. godine morati raditi upravo na izjednačavanju kamatnih spreadova i povećanju cijene kreditiranja od strane banaka. Na taj su način mjere HNB-a usmjerene na destimuliranje stranog zaduživanja. Beskamatni prihodi pokazuju također minorni rast, a stručnjaci preporučuju uvođenje risk menadžmenta koji uključuje i kreditnu kontrolu. Nešto slično pokušava se uvesti oformljavanjem kreditnog registra koji će bankama dati jasan pregled svih dužnika. Takav način poslovanja, smatraju u UniCreditu, osigurat će rast ukupne dobiti iznad 10 posto tijekom sljedeće dvije godine. Zabilježeno je povećano kreditiranje poduzeća, a smatra se da će ukupno kreditiranje usporiti svoj rast tijekom 2007. i 2008. godine što zbog uvođenja kreditnog registra i strože restriktivne monetarne i fiskalne politike, a što zbog jačanja ukupnog BDP-a. Rast se očekuje i u sektoru nekretnina i stambenih kredita, dok potrošački leasing ostaje relativno malim segmentom osobne potrošnje. Mnogo je zastupljeniji u korporativnom sektoru gdje je fiskalni tretman takvog načina zaduživanja vrlo povoljan. Nakon dinamičnog rasta depozita u 2006. godini, poradi usporavanja ukupnih gospodarskih aktivnosti i cjelokupnog kreditiranja, očekuje se usporavanje, osobito u korporativnom sektoru.

Pad kamata
Očekuje se i umjeren spread bankovnih kamatnih stopa. Kamatne stope nastavit će pad zbog pritisaka od strane konkurencije i konvergencijskog procesa ulaska u EU. U isto vrijeme, depozitne stope će lagano porasti zbog viših stopa unutar Eurozone i zbog mjera HNB-a usredotočenih na destimulaciju banaka da povećavaju zaduživanje. Općeniti gospodarski pregled prikazan je kao vrlo dobar, s dobrim kreditnim rejtingom. Novim menadžerskim procesima, uvođenjem kreditnog registra, smanjit će se mogućnost monetarnih manipulacija, a Hrvatska će ravnopravno stajati uz bok zemljama EU.

Slovenski pogoršani rezultati nisu razlog za zabrinutost

Slovenski BDP nešto je niži od hrvatskog, odnosno iznosi 29,3 milijardi eura. Međutim, prema ostalim pokazateljima, poput udjela duga unutar BDP-a, Slovenija se kreće bolje i smanjuje ga brže od Hrvatske i ostalih zemalja u regiji. Kamatne stope iznose oko 3,50 što je također niže od Hrvatskih 4,10. Nakon rasta BDP-a u prvoj polovici ove godine od pet posto analitičari smatraju kako će se gospodarski rezultati nastavljati povećavati. Jedna od najjačih odrednica tog povećanja bit će domaća potrošnja, a smatra se kako povećane cijene i marginalno pogoršanje gospodarskih rezultata nisu razlog za brigu. Prvi siječnja 2007. Slovenija bi u potpunosti trebala uvesti euro.

BiH treba reforme, Srbiju muči inflacija

U BiH se također bilježi snažan rast osobne potrošnje i restrukturacije potaknute stranim ulaganjima. Međutim, jaka potražnja produbljuje vanjski dug poradi visokih stopa uvoza. Političke reforme, smatraju stručnjaci, važne su za reformu korporativnog sektora, tržišta rada i pravnog sustava. Kada se to izvrši, privući će se strana ulaganja koja više neće imati toliki rizik nad novim investicijama. U Srbiji se monetarne restrikcije uvedene od Centralne banke nisu pokazale efikasnima. Inflacija pada vrlo sporo, a sadašnji proračunski deficit veliki je problem. Pojačana domaća potrošnja mogla bi izjednačiti trgovinski jaz, ali najveći problem Srbije zasad je Kosovo. Ako se ono odvoji, kako se očekuje, teško da će europsko izvješće o stanju srpskog gospodarstva biti pozitivno.




Autor: Teuta Franjković
18. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close