Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-41/1999 kamata kao akcesorno potraživanje dijeli pravnu sudbinu glavnog potraživanja, pa kad zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna potraživanja, kao što su potraživanja kamata, plodova, troškova, ugovorne kazne (čl. 369. ZOO).

Odredba čl. 372. st. 1. ZOO koja propisuje zastarni rok od tri godine ima u vidu upravo samostalno potraživanje kamata u situaciji kada je glavno potraživanje prestalo postojati (isplatom ili na drugi način). Kamate teku kontinuirano od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja, pa samostalno potraživanje kamata (nakon podmirenja glavnog potraživanja kao u ovom slučaju) zastarijeva u roku od tri godine od nastanka svakog pojedinog dnevnog iznosa kamata, jer to potraživanje nastaje i dospijeva svakog dana u vremenu od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja.

Zastara doprinosa

Prema stavu Vrhovnog suda RH Rev-73/2009 prvostupanjski sud nalazi prigovor zastare neosnovan, uz obrazloženje da je o zastari naprijed navedenih tražbina pravomoćno odlučeno u upravnom postupku, na temelju odredbe čl. 82. st. 7. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, pa nakon pravomoćnosti tih rješenja u upravnom postupku po prigovoru zastare u odnosu na taj dio nije moguće više raspravljati u parnici. Navedena činjenična utvrđenja i zaključak suda prvog stupnja  prihvaća i drugostupanjski sud. U reviziji tuženik ponovo ističe prigovor zastare i poziva se na odredbe Zakona o obveznim odnosima navodeći da je o prigovoru zastare potrebno odlučiti u smislu odredbe čl. 371. i čl. 372. ZOO.  Međutim, pravilno je stajalište nižestupanjskih sudova da se na prigovor zastare u ovom predmetu ne primjenjuju odredbe čl. 371. i čl. 372. ZOO budući je to opći propis u odnosu na odredbe članka 82. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja koji je u konkretnom slučaju specijalni propis. 

Odgovara:  Mićo Ljubenko, dipl. iur

Pitanja šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku savjetnik