Cijeli državni vrh, visoki državni, vjerski i javni dužnosnici, članovi diplomatskog zbora te strani uzvanici okupili su se danas u Hrvatskom saboru na svečanoj sjednici u povodu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Među stranim uzvanicima tu su predsjednik Nacionalne skupštine Mađarske László Kövér, predsjednik Parlamenta Republike Slovenije Janko Veber, potpredsjednik Europskog parlamenta Miguel Angel Martinez, drugi predsjednik Nacionalnog vijeća Parlamenta Republike Austrije Fritz Neugebauer, zamjenik predsjednice Sejma Republike Poljske Euageniusz Grzeszezak, zamjenik predsjednika Senata Poljske Jan Wyrowinski, prva potpredsjednica Parlamenta Kraljevine Švedske Susanne Eberstein te voditeljica međuparlamentarne skupine prijateljstva Francuske Republike s RH u Senatu Francuske Republike Michelle Andre.

Nakon hrvatske himne, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko poručio je da je članstvo u Europskoj uniji potvrda Hrvatskoj da je dostigla visoke međunarodne standarde kao demokratska država vladavine prava i sloboda.

– Prvi i prijelomni korak na tom putu bili su prvi slobodni i demokratski višestranački izbori održani u proljeće 1990. godine, nakon čega je konstituiran prvi demokratski Sabor. Time se Hrvatska pridružila valu demokratizacije, koji je nošen poletom naroda zahvatio tadašnje komunističke države europskog kontinenta i konačno ukinuo hladnoratovsku podjelu Europe – prisjetio se Leko te podsjetio na donošenje prvog hrvatskog Ustava i referendum na kojem su se građani izjasnili za neovisnu i samostalnu Hrvatsku te teške uvjete koji su nakon toga čekali Hrvatsku.

– Unatoč demokratskih odluka i izbora demokratskog puta razvoja Hrvatske i hrvatskog društva – mira nije bilo. Hrvatska se istodobno branila od sve žešćih napada tzv. JNA i paravojnih srpskih postrojbi i okupacije vlastitog državnog teritorija s kojeg je bilo protjerivano sve nesrpsko stanovništvo. Kruna naših napora u legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu bile su vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja u kojima je 1995. godine oslobođen najveći dio hrvatskog okupiranog teritorija, da bi 1998. mirnom reintegracijom i hrvatsko Podunavlje bilo vraćeno u hrvatski ustavno-pravni poredak – kazao je Leko. Hrvatska je 2000. godine okrenula novu stranicu, kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu, a kasnije je započeo proces pristupanja NATO-u i Europskoj uniji.

– Već 2003. godine podnesen je zahtjev Hrvatske za članstvo u EU, a zahvaljujući konsenzusu svih hrvatskih parlamentarnih stranaka obiman posao usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim, kao i druge nužne reforme društva, uspješno je obavljen – primjetio je Leko te zahvalio svim zastupnicima i djelatnicima Sabora, ali i svima ostalima koji su pridonijeli tome da Hrvatska postane punopravna članica EU.

– Zaželimo i Hrvatskom saboru i hrvatskim građanima i Europskoj uniji dug i sretan put u zajedničkoj, boljoj budućnosti – zaključio je predsjednik Sabora. Nakon njega govor je održao premijer Zoran Milanović.

– Više nema izgovora, ako smo nekada imali stereotipne neprijatelje, stvarne ili nestvarne, sada ih više nemamo. Naš uspjeh je više nego ikada samo u našim rukama. Živjela Hrvatska, ovog puta u Europskoj uniji – riječi su kojima je predsjednik Vlade RH Zoran Milanović završio govor pred nazočnim uzvanicima na svečanoj sjednici Sabora u povodu ulaska Hrvatske u EU.

Prije toga ponovio je kako se 1. srpnja, kad postanemo članica, ništa bitno neće promijeniti, ali da nam se otvaraju nove perspektive. Podsjetio je da je Hrvatska prešla dug put do članstva, koji je katkad bio frustrirajući i činio se kao da nema smisla, no naglasio je da smo na kraju tu gdje nam je mjesto.

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

– EU nije federacija ni savez država na kakve smo nekada bili navikli, i što se mene tiče neće ni biti. EU treba postaviti kriterije koji će onemogućiti da se kriza poput ove ponovi i da traje pet godina, dok neki drugi to riješe za godinu ili dvije dana. U tome ćemo sudjelovati kao Europljani, kao članica EU, i kao mala država koja zna koji je njen interes i čija vjerodostojnost se mjeri time da se drži načela i pravila ali tamo gdje je uvjerena da je u pravu da se za svoje interese bori kao što to rade i sve ostale države. I u tome ne treba imati niti kompleksa niti se plašiti jer tako Europa i svijet funkcioniraju, dok god poštujete temeljna načela i principe – rekao je Milanović.

Susjednim državama koje još nisu članice EU poručio je kako će Hrvatska učiniti sve da što prije postanu članice, naravno, sljedeći zadana pravila pristupanja, koja su stroga ali su predvidljiva, čitljiva i svima jasna. Naglasio je kako Hrvatska nikome neće stajati na putu te da će biti partner a ne tutor ni mentor, jer se takav odnos ponekad ni Hrvatskoj nije svidio.

– Hrvatska je jedina slavenska nacija koja je vezana uz more, da se nitko ne uvrijedi i ne shvati pogrešno. To je nešto što nas obilježavlo stoljećima i što je naša spona i veza kontakt sa svijetom i po tome smo ne posebni ii jedinstveni, nego malo drukčiji i to treba graditi – rekao je Milanović.

Jedino učeći od drugih i prenoseći drugima ono što znamo možda bolje od njih, dodao je Milanović, možemo napredovati i postići ono zbog čega smo 20 godina nastojali ući u EU, biti sigurniji, biti samostalni, biti bogatiji.