Troškove restrukturiranja ili likvidacije banaka koje zapadnu u poteškoće snosit će prvo dioničari, zatim najslabije osigurani vjerovnici, poslije njih, bude li potrebno, vlasnici senior obveznica (preferirani dužnički papiri) i kao posljednji štediše, odnosno oni s polozima većim od 100.000 eura. U pologe ispod toga iznosa neće se dirati.

Nova su to pravila spašavanja posrnulih europskih banaka koja su dogovorili ministri financija članica Europske unije. Time će se teret spašavanja banaka skinuti s poreznih obveznika. Oni su, naime, od 2008. godine bankama dali oko 1,6 bilijuna eura, piše Financial Times. Nakon nešto više od godinu dana složenih pregovora, ministri financija uspjeli su stvoriti okvir budućih intervencija, s time da će svaka članica imati diskreciju baviti se s problematičnom bankom "u svom dvorištu".

Dva tabora

"Ako neka banka ima problema, od sada ćemo imati jedinstvena pravila u cijeloj Europi o tome tko plaća račun", rekao je šef eurozone i nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem. No, da bi dogovorena pravila postala zakon, Europski parlament mora ih usuglasiti, što bi se moglo otegnuti do kraja ove godine.

Ako bude kao što je zamišljeno, taj bi zakon mogao stupiti na snagu 2018. godine. Kompromis je postignut iz drugog pokušaja nakon što prošli tjedan u Luxembourgu ministri financija ni nakon 18 sati pregovora nisu uspjeli doći do dogovora.Ni na ovom sastanku nije bilo jedinstvenog stajališta i stvorila su se dva tabora. U prvoj su skupini Francuska, Velika Britanija, Italija i Švedska koje su tražile stanovitu fleksibilnost u rješavanju pojedinih slučajeva. Pariz je želio da, u nekim okolnostima, može zaštititi individualne štediše i male i srednje tvrtke.

Druge države, poput Njemačke, Nizozemske ili Finske, tražile su najstroža moguća pravila kako bi se izbjegla nesigurnost koja bi mogla izazvati bijeg investitora i štediša. Također htjele su da se u budućnosti u te svrhe više nikada ne koristi javni novac. Kompromis je postignut nakon što su ministri uspjeli dogovoriti određeni stupanj fleksibilnosti koji dopušta svakoj članici određenu autonomiju u rješavanju bankarskih kriza.Irski ministar financija Michael Noonan koji je predsjedao sastankom kazao je da je postignuti sporazum oko pravila "revolucionarna promjena u načinu na koji se tretira banke".

Mora biti garancije

Wolfgang Schäuble, šef njemačkih financija, opisao je pregovore kao vrlo teške i intenzivne te kazao da su reforme važan korak u dokazivanju da su prije svega odgovorni dioničari i vjerovnici.Od 2018. godine takozvani bail in režim može prisiliti dioničare, vlasnike obveznica i neke štediše da sudjeluju u troškovima spašavanja banke. Osigurani depoziti manji od 100.000 eura izuzeti su, a neosigurani depoziti pojedinaca te malih i srednjih tvrtki dan je povlašteni status u poretku spašavanja.Mora biti osigurana minimalna garancija od osam posto ukupnih obveza prije nego se mogu koristiti europski fondovi, a državama je omogućena veća sloboda u zaštiti određenih vjerovnika od gubitaka u određenim okolnostima, piše FT.Prema postignutom dogovoru ministara financija, nakon što se osigura minimalnih osam posto, državama je dodatno omogućeno da javnim novcem dokapitaliziraju banku i tako zaštite vjerovnike.No takva intervencija ogrničena je na pet posto ukupne vrijednost obveza banke i ovisi o tome hoće li pristati 
Bruxelles. 

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti