Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će postati 31. članica Solvita, alternativnog mehanizma za rješavanje sporova u slučaju kada tijela javne vlasti krše slobodu kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala.

Vlada je stoga nedavno donijela odluku o osnivanju državnoga centra za Solvit pri Ministarstvu gospodarstva.Jedinstveno tržište nudi velike mogućnosti za unapređivanje blagostanja europskih građana jer obuhvaća širok spektar prava i sloboda kao što su slobodno kretanje ljudi i kapitala, sloboda osnivanja tvrtki i rada samostalnih djelatnika. No, sva ta prava ostaju mrtvo slovo na papiru ako države članice nisu donijele odgovarajuće zakone ili ako se ti zakoni ne provode.

Državljani Unije mogu doživjeti da im neka država članica zbog pogrešne primjene propisa odbije izdati boravišnu dozvolu, priznati profesionalne kvalifikacije, vratiti PDV… Da europski građani i poduzetnici ne bi bili prikraćeni za prava i slobode koja im jamči jedinstveno tržište, Europska je komisija 2002. utemeljila Solvit (od engl. solve it – riješi to). Solvit je mreža za rješavanje problema koja se bavi pritužbama građana i poslovnih subjekata koji imaju problema s državnim institucijama. Svaka država članica EU te Norveška, Island i Lihtenštajn ima svoj Solvitov centar. Svi državni centri međusobno surađuju i razmjenjuju podatke iz središnje baze podataka. Glavni ured koji koordinira sve državne centre je u Bruxellesu. 

Procedura i nadležnost
Mreža je zamišljena kao alternativni put rješavanja nesporazuma i nudi mogućnost rješavanja problema bez posredovanja suda, i to jeftinije i brže nego što bi to bilo moguće sudskim putem. Usluge Solvita su besplatne, a ako Solvit ne uspije pomoći podnositelju pritužbe, nastojat će mu savjetovati drugi način rješavanja problema. Procedura se sastoji od sljedećih koraka. Građanin ili poduzeće podnosi pritužbu Solvitovu centru u svojoj državi (lokalni centar). Pritužba se može podnijeti ispunjavanjem obrasca on-line, slanjem e-maila, telefaksa ili obične pošte. Zainteresirani mogu radi savjetovanja kontaktirati lokalni Solvitov centar i telefonom, e-mailom ili faksom. Lokalni će centar provjeriti je li slučaj u njegovoj nadležnosti, tj. tiče li se problem pogrešne primjene propisa o jedinstvenom tržištu i jesu li u pritužbi navedeni svi relevantni podaci. Ako su ispunjeni ti kriteriji, lokalni će centar pohraniti pritužbu u elektroničku bazu podataka, odakle će automatski biti upućena u Solvitov centar u državi (ciljni centar) u kojem se problem dogodio. Problemi brzo dolaze na red za razmatranje. U roku od tjedan dana Solvitov ciljni centar obavještava podnositelja je li preuzeo slučaj, ili ga je odbio preuzeti, primjerice, zbog slabih izgleda za uspješno rješavanje ili zbog nenadležnosti. Ciljani rok rješavanja je deset tjedana. Na Solvitovoj web stranici podnositelj može u svakom trenutku provjeriti u kojoj je fazi rješavanje problema. 

Riješili 90 posto
Solvit će pri pokušaju rješavanja problema kontaktirati tijelo vlasti u državi članici u kojoj se problem dogodio. Rješenje nije obvezujuće za podnositelja pritužbe, a on zadržava pravo pokretanja sudskog procesa protiv institucije koja ga je oštetila ili podnošenja službene žalbe pri Europskoj komisiji. Unatoč postignućima i prednostima koje donosi građanima i poduzećima, Solvit je donekle postao žrtva vlastitog uspjeha. Nakon što je 2008. prvi put od osnutka zaprimio više od tisuću pritužbi, 2009. je broj pritužbi narastao na 1500, a 2010. na blizu 3800, kako pokazuju najsvježiji izvještaji. Od tog je broja Solvit preuzeo rješavanje 1363 slučaja, dok se za ostale proglasio nenadležnim (obično više od 60 posto poslanih pritužbi nije u okviru Solvitovih nadležnosti). Stopa riješenih slučajeva također je u porastu, pa je 2010. Solvit riješio 90 posto preuzetih slučajeva, u usporedbi sa 86 posto riješenih 2009.

Porast broja slučajeva pokazao je da su Europljani sve bolje upoznati sa Solvitom i njegovim mognoćnostima, no s druge je strane produljio rok rješavanja sa 58 dana, koliko je iznosio 2007., na 69 dana, odnosno spomenutih 10 tjedana. Unatoč produljenu roku rješavanja, Solvit je i dalje mnogo brži od redovnih sudova, na kojima procesi stoje mjesecima ili godinama. Solvit ujedno rasterećuje sudstvo od slučajeva koji se mogu riješiti izvansudski. Solvit je od velike važnosti i za poduzeća, koja su često prisiljena na skupe i sudske sporove vezane uz jedinstveno tržište. Solvit im pomaže uštedjeti novac koji bi inače potrošili na pravne savjete i pravosudne postupke. U konačnici, olakšava poslovanje i povećava ukupnu konkurentnost gospodarstva EU. Učinkovit je alat za otkrivanje problema povezanih s primjenom zakona EU na područjima važnima za jedinstveno tržište. Zahvaljujući pritužbama građana i poduzetnika Solvitu institucije Unije postaju svjesne problema koji bi im inače ostali nepoznati. 

Ne(nadležnost) Solvita

Što Solvit radi?
Solvit obavlja posredničku ulogu, prikuplja pritužbe i bavi se slučajevima vezanima uz nepravilnu primjenu propisa EU. 
Solvitova područja intervencije su:

• slobodno kretanje ljudi (npr. pribavljanje dozvola boravka) 
• priznavanje profesionalnih kvalifikacija ili diploma u različitim državama članica  
• socijalno osiguranje (npr. objedinjavanje mirovina za one koji su radili u dvije ili više država)
• liječenje (npr. rješavanje teškoća u vezi s nadoknadom troškova liječenja u inozemstvu)
• registracija motornih vozila u drugim državama
• pribavljanje rodnih listova
• osiguravanje biračkih prava
• rješavanje poreznih pitanja

Čime se NE bavi?

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

• Ne daje savjete. Djelatnici državnih centara Solvita nisu stručnjaci za propise EU. Oni se u svom radu oslanjaju na službu pravnih savjeta dostupnu svim europskim građanima – Your Europe Advice. Ta je služba osposobljena za pružanje brzih i detaljnih podataka i savjeta.
• Ne preuzima slučajeve u vezi s odnosima između potrošača i poduzetnika. 
• Ne preuzima slučajeve pravosudne prirode, niti one koje su već postale predmet tužbe.
• Solvit uvijek jamči odgovor, čak i ako ne može preuzeti slučaj jer je izvan njegove nadležnosti.

Što su sve rješavali

Pomogli tisućama građana i poduzetnika… 
Belgijski je Solvit omogućio spajanje luksemburško-turske obitelji tako što je pomogao luksemburškom poduzetniku da dopuni dokumentaciju kojom je tražio vizu za suprugu i njihovu djecu nastanjenu u Turskoj.  
Solvit je pomogao Mađarici da nastavlja dobivati naknadu za nezaposlenost u Belgiji, iako su joj istekli rodiljski dopust i radna dozvola. Solvitov stručnjak uvjerio je lokalne vlasti da joj dopuste prijavu na zavod za nezaposlene bez potrebe da pribavi radnu dozvolu. 
Njemački je Solvit pomogao bugarskom državljaninu da studira arhitekturu u Njemačkoj, nakon što su njemačke vlasti pogrešno procijenile valjanost njegove bugarske srednjoškolske svjedodžbe. 
Šveđanin je primao naknadu za bolovanje u Francuskoj, gdje je obavljao samostalnu djelatnost. Imao je pravo na razliku naknade u Švedskoj, ali mu je švedski zavod za zdravstveno pogrešno obračunao godišnji iznos francuske naknade kao mjesečni, zaključivši da više nema prava na naknadu u domovini. Švedski je Solvit upozorio zavod na pogrešku, pa je ovaj revidirao rješenje i platio Šveđaninu sve propuštene naknade.